Ranije najavljena predstava ‘Aleja zaslužnih građana’ pred hercegnovskom publikom biće u novom terminu, 13. novembra u 20 sati. Ulaznice su besplatne i biće dostupne na blagajni Dvorane Park u četvrtak od 18 do 20 časova i u petak prije podne od 9 do12 i pred predstavu od 18 časova.

Predstavu je režirao pozorišni reditelj Zoran Rakočević, a igraju tri glumca amatera oštećenog vida (Tijana Janković, Miloš Spaić i Božidar Denda) i Đorđe Tatić kao gostujući glumac. 

Predstava je urađena na osnovu dramskog teksta Muze Pavlove, koji je adaptirao Zoran Rakočević. Muza Pavlova u svojim tekstovima govori o otuđenosti savremenog čovjeka kojeg moderni način života svakodnevno vodi u brojne komične i nelogične situacije.

U prvoj sceni mladi čovjek, koji se ženi, dolazi za potvrdu da nije idiot, jer je to uslov da stane pred matičara.

U drugoj sceni djevojka Nina Petrović želi da se uda za Viktora, ali predhodno mora da provjeri nije li njen vjerenik zapravo robot.

U trećoj sceni dva stara prijatelja raspravljaju o tome kada je izgrađen autoput u Crnoj Gori.

Nova predstava, objašnjavaju autori, dokaz je da umjetnost, u ovom slučaju pozorišna, pronalazi svoje mjesto i opstaje uprkos opasnostima kao što je epidemija korona virusa.

The post ‘Aleja zaslužnih građana’ u novom terminu appeared first on Herceg Novi Cool.

Autor: Ljiljana Vukotić, novinarka

Kulturna scena u Herceg Novom u 2020.ostaće upamćena  po tužnoj činjenici da je nije ni bilo!

Kao i u mnogo razvijenijim kulturnim sredinama, pandemija  je glavni uzrok što je, uz časne izuzetke poput Strip festivala i HAPSa- kalendar kulturnih dešavanja ostao prazan. Ali upravo ova dva  „poduhvata“ dokaz su da je moglo i moralo više.

Jer, kulturna scena u Herceg Novom nije zamrla u vrijeme pandemije (od marta 2020.), nego mnogo ranije. Praktično, od završetka Hercegnovskog filmskog festivala u avgustu  2019,  na kulturnoj mapi  imamo prazninu.

Kulturnim poslenicima, kojih je pozamašan broj u raznim gradskim  institucijama, čini se da je bilo lakše odustati od svega, pod odličnim izgovorom (pandemija je!)  nego uložiti napor da se, makar tokom ljeta, na otvorenom, uz poštovanje mjera održe neki programi.

Organizatori Hercegnovskog strip festivala dokaz su da se može kad se hoće! Dokaz da se može  je i nedavno otvorena scena u okviru paviljona Gradske muzike, gdje jedna osoba osmišljava i realizuje zanimljive programe u okviru skromnog budzeta.

Saglasna sam sa onima koji su zagovarali održavanje Filmskog festivala, koji nikada do sada nije izostao. Moglo se naći načina, uz sve prostorne mogućnosti koje imamo u gradu  i, makar simbolično, prikazati nekoliko filmova. Ali lakše je ovako… samo da plate idu, nije važno jesmo li ih zaradili!

O nekim kreativnim iskoracima, koji su mogući u svakom vremenu, neću govoriti. U doba pandemije, kao i u svakoj krizi, kultura prva strada. Tako je bilo i u 2020.oj!

The post U krizi kultura prva strada appeared first on Herceg Novi Cool.

Projekat Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog “Revitalizacija uskotračne željezničke pruge kroz Herceg Novi – Ćiro II” dobio je treću nagradu na Međunarodnom salonu urbanizma koji je organizovan u Kragujevcu.

U veoma jakoj konkurenciji 135 radova koji su prezentovani u okviru kategorije “Urbanistički projekti realizacije” stručni žiri je odlučio da nagradi projekat novske Agencije.

Međunarodni salon urbanizma je tradicionalna manifestacija koja predstavlja smotru najznačajnijih aktuelnih ostvarenja u oblasti prostornog i urbanističkog planiranja, urbanističkog projektovanja i realizacija  u protekloj godini.  Ove godine je održan od 10. do 13. novembra u Kragujevcu, u organizaciji Udruženja urbanista Srbije (UUS) i Javnog preduzeća “Urbanizam” Kragujevac, a pod pokroviteljstvom Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije i Grada Kragujevca.

Projekat “Revitalizacija uskotračne željezničke pruge kroz Herceg Novi – Ćiro II” odobren je u novembru 2019. godine, u okviru Drugog Interreg IPA prekograničnog programa saradnje Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Ovaj projekat je izabran između više od 160 aplikanata na konkursu iz oblasti razvoja turizma i očuvanja kulturnog i prirodnog naslijeđa.

Tragom ideje o valorizacji nekadašnje uskotračne željezničke pruge kroz Herceg Novi, osmišljen je projekat u cilju osavremenjavanja turističke ponude grada, a posebno imajući u vidu rastući trend biciklizma.

“U okviru “Ćira II” biće revitalizovana  stara trasa i grad će dobiti kontinualnu pješačko-biciklističku stazu, sa pratećim sportsko-rekreativnim sadržajima adrenalinskog tipa. Predviđeno je da staza prolazi kroz poluprirodni predio u dužini od 6,58 km, počev od granice sa Republikom Hrvatskom, pa do ušća rijeke Sutorine, i nastavlja kroz urbani priobalni dio u dužini od 7,62 km, do bivše željezničke stanice u Zelenici”, objašnjavaju iz Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog.

Kako ističu, ovaj projekat predstavlja sinergiju gradskog ambijenta sa poluprirodnim predjelima, njime se afirmišu brojna kulturna dobra i ambijentalne cjeline, uz promocijiu zdravih stilova života .

“Po vrlo složenoj metodologiji i jasno preciziranim procedurama EU zakonodavstva, integralna vizija odabranog koncepta je implementirana projektantski izradom jedinstvenog urbanističkog rješenja za potez cijele trase, kao i odgovarajuće tehničke dokumentacije razrade ključnih segmenata, na nivou Idejnih rješenja i Glavnog projekta”, objašnjavaju iz Agencije.

Na pomenutom potezu planirani su sledeći sportsko-rekreativni sadržaji, uz prateći mobilijar:

• Pump track poligon – prostiraće se na površini od 699 m2 , sa specijalno dizajniranim talasastim stazama za bicikliste, na kojima se dinamika kretanja bicikla vrši ljudskim pokretima tijela;
• Mountain bike park – kompleks povezanih sportsko-rekreativnih sadržaja i linearno raspoređenih prepreka adrenalinskog tipa za bicikliste, u šumskom ambijentu;
• Rekreativne biciklističke staze – Urban biking će biti savremena staza uz Jadransku magistralu na potezu od tržnog centra HDL do motela “Vinogradi” u dužini od oko dva kilometra, širine dva ipo metra, dok će Mountain biking biti prirodno formirana staza od kamenih, pošljunčanih, zemljanih i travnatih površina koje prate prirodnu morfologiju terena u okruženju na trasi stare pruge;
• Edukativni sadržaji i inovativne tehnologije – predviđeno je posatavljanje informativnih tabli sa led ekranom na pozicijama starih željezničkih stanica, sa interaktivnim mapama mreže biciklističkih staza i aplikacijom za prikazivanje dokumentarnog filma o istorijatu i zanimljivostima željeznice, kao i punkt za prezentaciju virtuelne simulacije, što obuhvata stvaranje 3D animacije, 360 stepeni videa, kao i virtuelne pokrete kroz vrijeme sagledane kroz specijalne naočare;
• Uslužne djelatnosti –ugostiteljski objekat površine 30 kvadratnih metara, sa punktom za izdavanje biciklističke opreme I VR prezentaciju;
• Vidikovac-odmorište opremljeno odgovarajućim mobilijarom.

The post Projekat “Ćiro II” nagrađen na sajmu urbanizma appeared first on Herceg Novi Cool.

Van Morrison šesta je muzička legenda o kojoj će Orka prirediti predavanje u okviru ciklusa ‘Arhitekte rokenrola’

Ovaj legendarni irski muzičar, pjevač i multiinstrumentalista, kroz svoju karijeru se sa lakoćom prošetao kroz gotovo sve idiome savremene muzike, od roka, folka, bluza, džeza, soula, irskog folka, gospela.

Program počinje večeras u 21 sat, a ulaz je slobodan.

The post Arhitekte rokenrola: Van Morrison appeared first on Herceg Novi Cool.

NVO “Udruženje ugostitelja Crne Gore” reagujući na mjere koje je Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti donijelo dana 13.11.2020. godine uputilo je saopštenje za javnost u kojkem tvrde da nisu u mogućnosti da ih primijene a ni da poštuju nametnunte obaveze postavljanja – barijere između stolova unutar objekta; da broj osoba za istim stolom najviše bude četiri, s tim da razmak između osoba u svim pravcima bude najmanje dva metra, na terasama i baštama najviše četiri osobe za stolom, razmak između najmanje dva metra; kao i da se usluge keteringa i izdavanja hrane ograniče do 22:00. Kako navode u saopštenju sve ostale mjere NKT-a ugostitelji će maksimalno poštovati, a nadaju se da će se na narednim sastancima sa nadležnima usaglasiti i oko ovih koje su za njih neodržive.

„Mjera kojom se predviđa barijera između stolova unutar objekta predstavlja dodatni udar na i ovako katastrofalnu finansijsku situaciju, nelogična je i kosi se uputstvima koja od pojave virusa COVID 19 plasira Institut za javno zdravlje a to je da je distance od 2 metra i više između osoba dovoljna da ne dođe do prenošenja zaraze. Ova mjera ima smisla jedino u slučaju da je u nekom objektu neizvodljivo postići razmak između stolova od 2 metra. Mjera kojom se predviđa da razmak između osoba za istim stolom bude 2 metra nije primjenjiva i vjerujemo da se radi o nesporazumu ili greški jer je tu vrstu distance moguće postići jedino sa stolovima od najmanje 2×2 m (i to da gosti sjede na ćoškovima stola) što sa razmakom između stolova od  2m iziskuje za jedan sto i 4 stolice 10-12m2 . Time se kapaciteti objekata svode na  maksimum 10-15% ranijih mogucnosti, a velika većina objekata ima korisnu površinu maksimalno 40-50 m2. Dakle, ova mjera je neprimjenjiva u velikoj većini ugostiteljskih objekata koji posluju na teritoriji Države Crne Gore. Mjera kojom se predviđa mogućnost usluge keteringa i izdavanja hrane samo do 22:00h je apsolutno bespotrebna i nije bila predviđena kod ranijih mjera kojim je odlučeno o zabrani kretanja“, navodi se u saopštenju Ugostitelja.

The post Ugostitelji: Nove mjere nemaju logiku appeared first on Herceg Novi Cool.

Svoju ljubav prema fotografiji i rodnom Herceg Novom, fotograf Mitar Mišo Terzić koji već dugo živi i radi u španskom Alikanteu, na sjajan način je dočaro u kratkom filmu „Ćakule sa Feliksom“. Film je omaž porodici Laforest, tj. Feliksu koji je u Herceg Novom osnovao prvi fotografski studio u Crnoj Gori, a za koji Terzić kaže da je svojevrsna vremenska kapsula. Upravo, kako navodi u filmu, posjeta ateljeu u kući Laforesta navela je Terzića djelu legendarnom hercegenovskom fotografu i institucija koja je od neizmjernog značaja za kulturu Herceg Novog i Crne Gore.

Osvajač prestižnih evropskih nagrada za fotografiju, Mitar Terzić filmu simboličnog naziva „Ćakule sa Feliksom“ predstavlja način na koji je udahnuo novi život fotografijama nastalim u studiju Laforest.

Filmom „Ćakule sa Feliksom“, autor gledaoce vodi na putovanje kroz istoriju porodice Laforest i ističe njihov doprinos razvoju  fotografije u ovom djelu Evrope. Koristeći tehniku dvostruke ekspozicije Terzić je prvo fotografisao originalne negative Feliksa Laforesta na staklenoj ploči, a zatim bez premotavanja filma novi savremeni motiv. Na ovaj način spojeni su motivi fotografisani tokom dvadesetog vijeka u Herceg Novom, sa savremenim motivima. U filmu se pojavljuje i nekoliko fotografija Herceg Novog koje do sada nisu prikazane i upravo zahvaljujući Mišu Terziću kao predstavniku savremene fotografije djelo porodice Laforest nastaviće da zauzima visoko mjesto u svijetu evropske fotografije.

The post Omaž Laforestu kroz prizmu savremenog fotografa appeared first on Herceg Novi Cool.

Piše: Ksenija Matović, novinarka

Nažalost i van pandemije virusa korone, kultura je dežurni stradalnik svake besudne zemlje, pa i naše.

Grad, od ove opšte konstatacije ne odstupa, ni kada je u pitanju kvalitet ponuđenih programa, pa i umjetnika, a posebno kada je riječ o izdvajanju sredstava u oblast, koja pored obrazovanja, predstavlja možda i najvažniji postulat društva.

Ipak, ne možemo reći da u ovoj godini, koju je potopila korona, kada imamo fokus na lokalnom, baš ništa nije urađeno.

Opština je uložila ne mala sredstva u obnavljanje, a potom potkraj avgusta i otvaranje reprezentativnog zdanja Gradske muzike, u kojem se od tada, osim što je hram muzike i jednog od najljepših amblema grada, dva puta mjesečno održavaju programi iz oblasti književnosti, likovne umjetnosti, fotografije…

Potom, tu je usmjeravanje sredstava iz IPA fondova, ka rekonstrukciji Kuće Iva Andrića, koja je okončana i sada se očekuje enterijer, a potom, kako se svi nadamo i početak odgovarajućih programa.

Ne treba zaboraviti, da lokalna uprava kroz Komisiju za izdavaštvo, takođe izdvaja sredstva namijenjena piscima, te da ova praksa nije prekinuta ni tokom godine koju su “ pojeli skakavci”.

Takođe, tu su i sredstva uložena za izradu medaljona, a uskoro i njegovo postavljanje,  velikom putopiscu i hodoljubu, Zulfikaru Zuku Džumhuru, a znamo  koliku smo privilegiju imali,  da  je baš on živio i stvarao u našem gradu, dajući mu najljepši epitet, Hercega među gradovima.

Kada je riječ o kulturnim programima, njih je naprosto  prvi val korone poduškao, odmah nakon Praznika mimoze.

Mimoza je bila skromna, a kvalitet programa, diskutabilan.

Iako pučka svečanost, ona ne smije ići u svakom segmentu na nivo podilaženja puku, već kvalitetom diktirati ukus, a onda ga kao takav plasirati van granica grada i države. Hercegnovski umjetnici imaju šta da ponude, Herceg Novi, zahvljajujući njima može da bude veoma autentičan, te nam ne trebaju uvezene “ zvijezde”  i
“zvjezdice”, kada možete i morate da prodate vaš autentičan kulturni proizvod. To je poenta ovakvih i sličnih manifestacija.

Hercegnovske aprilske pozorišne svečanosti (HAPS) je manifestacija koja je prva uspjela da nađe izuzetnu  formu opstanka u doba prvog vala virusa korone i ovaj napor Hercegnovskog pozorišta, koje…ovo posebno želim da podvučem, nema svoj dom, otkada je brutalno izbačeno iz palate Burovina, je vrijedan svake hvale.

Pozorište se prvo suprotstavilo koroni.

Poklekli su sjani Dani muzike i Gitar art festival.

Montenegro film festival-Hercegnovski filmski festival, za kojeg smatram da se mogao i morao u nekom obliku održati u uslovima koje je propisivao NKT, nismo imali priliku da vidimo.

Ovaj festival, koji godinama “ šlajdra” između dva reprezentativna, onog u Puli i u Sarajevu, je svakako  nužno  preispitati, jer odlazi isuviše u širinu, pa je možda porebno vratiti ga u okvire festivala filmske režije ili čak samo dokumentranog filma, čija je selekcija uvijek impresivna.

Samo na ovakav način, može biti konkurentan.

Trg od knjige, koji takođe nužno mora doživjeti suštinsku transformaciju, kako bi bio kvalitatativno privlačniji, jer već upada u jednu prilično okoštalu šemu, smo imali nedavno u krnjem, dvodnevnom izdanju, ali smatram da i ovaj napor apsolutno treba pozdraviti.

Od svijetlih tačaka, izdvajam Hercegnovski strip festival, koji i u ovoj i ovakvoj godini, uspijeva da održi ne nivo regionalnog, već svjetskog.

U ovom pačvorku, dobrog i lošeg, biram da gledam da se kultura ipak opire, a to je, priznaćete, ne mala stvar u vremenima kada se očekuje da muze ćute.

The post Opire li se kultura Koroni? appeared first on Herceg Novi Cool.

Zoran Živkovbić, jedan od najpredanijih radnika hercegnovske i crnogorske kulturne scene, preminuo je od posljedica Korona virusa.

Živković je bio producent i selektor Hercegnovskog filmskog festivala, učestvovao u organizaciji Praznika Mimoze i  HAPS-a. Producirao je, između ostalog, prvu nacionalnu operu „Balkanska Carica“, kao i crnogorsko učešće na Eurosongu.

Diplomac je čuvene praške filmske akademije.

Dobitnik je brojnih priznanja, a među njima i specijalnog priznanja ‘Milan Žmukić’ za predani rad na hercegnovskom Filmskom festivalu.

‘Nagrada odlazi u ruke čovjeku koji je dugi niz godina s puno posvećenosti, velikom podrškom i specifičnom preciznošću, obilježio dostojno njegovanje i uzdizanje filmske djelatnosti. Čovjeku koji je sa malo riječi ali sa ogromnim radom, velikim djelom i predano služio kinematografiji. Čovjeku koji je nerijetko u nezavidnim okolnostima rješavao nerješivo, mirio nepomirljivo, spajao razdvojeno… Zoranu Živkoviću, doajenu filmske djelatnosti koji je zaštitni znak Filmskog festival Herceg Novi – Montenegro film festivala i koji je na najbolji način nastavio je rad Milana Žmukića’ – bilo je obrazloženje žirija.

The post In Memoriam: Zoran Živković appeared first on Herceg Novi Cool.

Mlada umjetnica, Ivana Vukčević prvi put će se ove godine predstaviti na Hercegnovskoj likovnj sceni, jednoj od najistrajnijih podrški hercegnovskim likovnim stvaraocima, kako profesionalnim tako i amaterskim.

„Predstaviću se sa dva rada, među posljednjima su koje sam uradila. Jedan je „Djevojčica“, tako sam ga nazvala. Inače ne dajem nazive svojim slikama, ali u tom momentu sam bila inspirisana da im dam ime“, kaže Ivana koja je nedavno diplomirala scenografiju na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu , a pored slikarstva svoj umjetnički izražaj nerijetko pretoči i u stihove i svakako je neko ko će, nesumnjivo, nastaviti bogatu umjetničku tradiciju Herceg Novog.

Bez obzira na aktuelnu stvarnost diktiranu epidemiološkom situacijom ograničila je kretanje, nametnula fizičku I socijalnu distancu među ljudima, JU Gradski muzej Mirko Komnenović i Galerija Josip Bepo Benković neće prekinuti tradiciju Hercegnovskog likovnog salona, jer je činjenica, kako kaže i Ivana da se kreativnost ne gasi bez obzira na okolnosti.

“Želja da se bojama, notama ili riječima stvara neki ljepši svijet se u ovakim situacijama možda i pojačava. Dakle,  super je dobiti mogućnost da ljudi vide umjetničke reakcije, jer meni nema većeg zadovoljstva nego kad neko stvarno želi da ima moj rad i da ga ljubavlju drži kući, da uživa u njemu. To mi je jedan od povoda, da neko ima te radove, i da uživa u njima, koliko ja uživam kad ih stvaram“, kazala je Vukčević čija likovna djela odišu vedrošću, jasnim i jakim koloritom i porukom koja se raduje životu.

The post Likovna scena je sjajna mogućnost za mlade umjetnike appeared first on Herceg Novi Cool.

U susret zimi, podsjećamo se toplijih, nekarantinskih dana uz miks koji je DJ Nessuno – Srđan Vučković – puštao jedne avgustovske večeri u Pivnici.

The post Throwback Thursday: Nessuno u Pivnici appeared first on Herceg Novi Cool.

Volonteri hercegnovskog azila za pse pokreću novu akciju.

Kako dolazi zima, pse koji su na Dizdarici, u planinskom zaleđu Herceg Novog, čekaju mjeseci hladnoće.

‘Bili bismo zahvalni ukoliko biste izdvojili staru ćebad, koja vam nije potrebna, a molili bismo i za jednu polovnu veš mašinu. Javite adresu i mi ćemo doći po ove prijeko potrebne stvari’ – kažu volonteri koji rade u azilu.

Zainteresivani se mogu javiti u Facebook grupi Beautiful Animals

The post Pomognimo šapicama da se ne smrznu appeared first on Herceg Novi Cool.

Serijal ‘Arhitekte rokenrola’ komune Orka od danas ima novi termin – 18 sati – a u večerašnjoj epizodi biže govora o Franku Zapi.

Zapa je muzički avanturista, istinski čudak, otkačenjak, bizarni antiheroj, eksperimentator, satiričar, cinik, jedna od najkontroverznijih ličnosti rock and rolla; čovjek koji je svojim stavom, stilom i stvaralaštvom, mimo svih klišea i pravila bogomdane industrije, uz korišćenje elektronike, simfonijskih orkestara i horova, razobličavao i demistifikovao komercijalnu žabokrečinu i bezidejnost mediokriteta američke scene, ploveći dugi niz godina vlastitim, nekonvencionalnim muzičkim vodama – negdje između jazza, klasike i rock and rolla.

Ulaz na program je besplatan.

The post Arhitekte rokenrola: Frank Zappa appeared first on Herceg Novi Cool.

Opština Herceg Novi, zvanično je predstavljena kao novi član Evropske mreže fortifikacionih gradova EFFORTS mreže na juče, 19.11.2020. održanom onlajn kongresu. Tema kongresa je bila „Fortifikaciona baština nakon COVID-19 – potencijali i prilike valorizacije“, a Herceg Novi je ispred JUK HERCEG FEST predstavljala direktorica Gordana Porobić Krcunović. Kako se naovdi u saopštenju Herceg festa, predstavljeni su rezultati ankete, koja se sprovodila tokom oktobra i novembra sa ciljem sticanja dubljeg uvida u socio-ekonomske uticaje fortifikacijske baštine u Evropi te po prvi put kvantificiranja njihovog značaja. Ostali partneri iz EFFORTS mreže prezentovali su aktivnosti sprovedene tokom 2020. godine na njihovim lokacijama te prilike i mogućnosti koje se otvaraju za njih u budućnosti. Herceg Fest je predstavljen kao novi član mreže video prezentacijom koju je izradila marketinška agencija Digital Dab, a koja je radila i video sadržaj na Kanli Kuli u okviru projekta Fortress Reinvented. Video prezentacija je poklon Herceg Festu kao podrška revitalizaciji fortifikacijone baštine u Herceg Novom. U julu je EFFORTS potpisao sporazum o saradnji sa Mrežom evropske kulturne rute utvrđenih spomenika FORTE CULTURA, kojim su svi članovi EFFORTS mreže postali i pridruženi članovi ove organizacije. Takođe na ovom kongresu su predstavljene mogućnosti učestvovanja na EU projektima, a samo članstvo je dobra referenca koja nas preporučuje kao partnera u potencijalnim projektima finansiranim iz EU fondova. Na mapi fortifikacionih gradova mreže FORTE CULTURA iz regiona su upisani gradovi Herceg Novi i Šibenik. Članstvo u ovim mrežama je sjajna prilika za Herceg Novi da na pravi način valorizuje svoju kulturnu baštinu i da svoju kulturnu i turističku ponudu promoviše u mreži koju čine 90 evropskih fortifikacionih gradova.

https://youtu.be/2BGFi0we-qw

The post Herceg Novi i zvanično član EFFORTS mreže appeared first on Herceg Novi Cool.

Piše: Nebojša Gajić, novinar

Pandemija korona virusa efektivno utiče na sve aspekte društva, a taj uticaj je više nego uočljiv na situaciji sa kulturnim dešavanjima u Herceg Novom. Utisak je da se kutura u doba pandemije batrga između on lajn događaja i strogih mjera NKT-a.

Mršava ponuda u kojoj pozorišnih predstava gotovo da nema, izložbe su ograničene na mali broj ljudi u galerijama, filmske projekcije svedene su na kućna kina, Sajam knjiga na sajam na kom nema knjiga, a alternativna kultura na žurkice u kafićima.

Hajlajt 2020. godine je svakako Hercegnovski strip festival, koji je uspeo da oživi kulturnu scenu na nekoliko dana. Ali bez tradicionalnih koncerata na otvaranju i zatvaranju, bez onih preko potrebnih gužvi u galerijama, kada se oseća puls festivala i sa manjim brojem strip artista, čije prisustvo je izostalo na izložbi, bio je to tek nagoveštaj raskoši, koje ovaj događaj može d aponudi.

Hercegnovske aprilske pozorišne svečanosti upriličene su kroz radio drame. Odličan način da se popuni lok daun i izvuče maksimum iz tradicionalnog festivala. Ali ostaje žal što publika nijemogla da oseti miris pozorišta, prisustvo glumaca, čuje zvuk koji se odbija po sali, aplauz na kraju predstave.

U ovoj godiniobnovljen je Paviljon Gradske muzike. Grad je dobio još jedan koristan prostor za izložbe, a limeni orkestar svoj dom. Pontencijal se ne može dovesti u pitanje, ali ograničen broj posetilaca baca senku na događaje.

U najavi je Hercegnovski zimski likovni salon. Konkurs je otvoren do 15. novembra. Ali će zbog mera NKT-a izostati ona gužva na oba sprata „Bepa Benkovića“, kao što je izostajala na svim prethodnim otvaranjima. A ako nema publike, ima li umetnosti?

Jazz bay festival sveden je na jedno veče, Guitar art i MORŽ odloženi za sledeću godinu, Filmski festival otkazan, Trg od knjige se preselio u Dvoranu Park, a Praznkk mimoze je ionako postao vašar.

Dok korona polako uzima danak, čini se da Herceg Novi gubi status grada umetnosti i postaje samo grad umetničkih entuzijasta, barem u ovoj, promašenoj 2020. godini.

The post Herceg Novi je više grad umjetničkih entuzijasta nego umjetnosti appeared first on Herceg Novi Cool.

Filmski projekat „Otapanje vladara“ / „Melting of the Ruler“ hercegnovskog reditelja Ivana Salatića, u produkciji Meander Filma, nagrađen je na ovogodišnjem FeatureLab-u u okviru Torino Film Lab programa.

Na 13. izdanju TFL Meeting Event-a, koje je održan online, deset projekata sa programa FeatureLab takmičilo se za TLF nagrade, od kojih četiri glavne pokriva grant ukupne vrijednosti od 180.000 eura.

Međunarodni žiri u sastavu: Yohann Comte (Charades), Eve Gabereau (Modern Films), Mike Goodridge (Good Chaos), Annemarie Jacir (Philistine Films) i Joana Vicente (Toronto International Film Festival), donio je odluku da in-kind nagradu u vrijednosti od 10.000 eura dodijeli projektu „Otapanje vladara“ reditelja Ivana Salatića. Nagrada se odnosi na postprodukciju slike (Filmmore) i zvuka (Posta), a uključuje i stipendiju za učešće na APostLab 2021 radionici za postprodukciju.

„Otapanje vladara“ je drugi Salatićev dugometražni film koji je trenutno u fazi razvoja. Projekat je prethodno dobio podršku na konkursku Filmskog centra Crne Gore.

Salatićev novi projekat je neistorijski film inspirisan crnogorskim brdima koja su, u 19. vijeku, iako okružena Turcima, bila jedina slobodna teritorija na Balkanu. „Otapanje vladara“ je film o ovom i drugim mediteranskim prostorima, o „plemenitom divljaku“ i njegovom odnosu sa zapadnim svijetom. Producenti projekta su Jelena Angelovski i Dušan Kasalica

The post Još jedna potvrda za rad novskog reditelja Ivana Salatića appeared first on Herceg Novi Cool.

 Autor: Vuk Čvoro, arhitekta

Arhitektonsko – urbanističke djelatnosti koje u poslednje vrijeme zaokupljaju hercegnovsku javnost i prostor,sa posebnim osvrtom na nedavno održanu prezentaciju mogućih lokaliteta za postavljanje novonastalog spomenika  g-dinu Mirku Komnenoviću, podstakle su me da napišem zapažanja za koja smatram da treba da budu prezentovana javnosti.

Prije svega, na pomenutoj prezentaciji za postavljanje spomenika jedno od inicijalnih pitanja koje se postavljalo jeste „Kako to da prvo nije riješena lokacija, a spomenik je izabran kao najbolje rješenje na konkursu?“ Kada nešto radite, a tiče se prostora i intervencije na javnoj površini, lokalitet je vaša „zvijezda vodilja“ iz koje crpite najveću inspiraciju. Pomenuto pitanje dovodi u sumnju ispravnost čitavog postupka postavljanja spomenika, premda se radi o jednoj finoj namjeri, pa obrnuti proces i možemo razumjeti, kad se već dešava. Prije nekoliko mjeseci, a prije pomenute prezentacije,slučajno sam u jednoj štampariji naletio na svježe odštampan primjerak idejnog rješenja za gradsku pijacu sa uređenjem okolnih fasada. Pitao sam se i tada, a znajući da je novska pijaca trebalo da se riješi konkursnim rješenjem, odakle ovaj projekat i kako se mogao povjeriti na izradu nekome iako je to pitanje od javnog interesa i trebalo bi da prodje konkursnu ili tendersku proceduru. Par mjeseci kasnije, na ovoj prezentaciji za postavljanje novonastalog spomenika eto opet tog projekta pijace, samo sada sa skulpturom kao „idealnim“ rješenjem za ovaj prostor, kako je na toj prezentaciji prezentovao žiri konkursa. Na prezentaciji je bilo razmatrano još nekoliko lokacija: saobraćajno ostrvo na Toploj gdje je sada zelena površina, prostor kod skretanja za zavičajni muzej – kuću Komnenovića, zeleno ostrvo kod Opštine Herceg Novi, budući novi javni prostor između Opštine i pošte koji se trenutno formira iznad javne garaže, prostor oko Parka Boka, prekoputa gradske kafane itd.. Ali nekako se nisam se mogao oteti utisku da je ona posljednja lokacija, koja se tiče postavljanja skulpture posred sadašnje gradske pijace, duplo bolje izanalizirana i prezentovana od ostalih. Jednostavno je vidljivo da je neko planski prvo uredio ovaj prostor pa je onda odlučio da ta skulptura može tu da „čučne“ kao kruna projekta. Nije mi bilo jasno zašto, isto kao što mi nije bilo jasno ni zašto se ova lokacija nije prvo rješila konkursom kao idejno arhitektonsko-urbanističko rješenje za postavljanje spomenika, a onda radio spomenik po pozivu. Izgledalo je da smo svi tada učestvovali na nekoj prezentaciji na kojoj je žiri već donio odluku i pokušavao da nas ubijedi da je lokalitet nabolji na gradskoj pijaci i vidljivo je da je to rješenje u stvari jedino bilo razrađeno, tj. nama ponuđeno, a  da bi trebalo da mi samo aplaudiramo. Naravno da se aplauz nije desio, a evo i iz kojih razloga.

Na samoj prezentaciji nije bilo riječi samo o postavljanju skulpture Mirku Komnenoviću već se pričalo i o još jednom novom objektu na mjestu objekta sadašnjeg gradskog preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ doo, koji je po tom predlogu trebalo da se sruši, a da se na njegovoj lokaciji napravi garaža i iznad gradska Pijaca. Garaža bi funkcionisala tako što bi se automobili spuštali u nju auto-liftom. Molim vas, ko od vas poznaje ulicu X Hercegovačke brigade, jasno mu je da je u ovu ulicu teško spustiti se samim autom, a ne auto spuštiti dva nivoa ili tri ispod, auto-liftom. A pritom da ne diskutujemo o ekonomskom faktoru isplativosti ovakvog projekta za objekat koji izgleda da je transplantovan sa dubrovačkog Straduna. A i nije čudno da je tako izgledao kada je naglašeno na prezentaciji da mi ne trebamo ništa da izmišljamo već da samo pođemo do Italije ili Dubrovnika i da tamo nađemo ono što nam treba i primjenimo. Pa zar zaista Herceg Novi nema dovoljno svojih osobenosti pa mora biti plagijat nekakvih italijanskih gradova ili Dubrovnika? Mora li novska pijaca da izgleda kao Gundulićeva poljana u Dubrovniku da bi bila dovoljno dobra za grad ili i mi možemo proizvesti model koji će neko htjeti da slijedi? Zaista je i u prošlosti kopiranje bio put kojim se prolazilo da bi se došlo do napretka. Šegrti su u umjetnosti učili kopirajući od učitelja ali su svi u jednom momentu, a posebno oni najtalentovaniji, po sticanju vještina radili sopstvene autentične kreacije.

Moram priznati da mi je na samoj prezentaciji bilo čudno kako se pola sata, od ukupno čitavih sat i po koliko smo slušali izlaganje o različitim lokacijama za postavljanje spomenika Mirku Komnenoviću, pričalo u negativnom kontekstu o mogućem lokalitetu za postavljanje skulpture na platou – slobodno nazovimo – novom trgu iznad garaže koja se gradi između Opštine Herceg Novi i pošte, a još čudnije mi je bilo zašto se u tih pola sata izlaganje prebacilo sa teme pozicioniranja skulpture na temu kako je projekat garaže degradirao kompoziciju čuvenog arhitekte iz Jugoslovenskog perioda Nikole Dobrovića, koji je projektovao objekte Opštine i pošte, i kako će ti objekti sada biti u potpunosti zaklonjeni i Dobrovićevo djelo uništeno. To je apsolutna neistina jer je projektant stvorio jedan novi javni prostor sa kojeg će pogovoto biti jasnije vidljiva i pristupačnija razigrana fasada Dobrovićeve pošte kao i opštine, za razliku od dosadašnjeg pješački nedostupnog parkinga koji se tu nalazio na nivou ispod. Ali svako vidi ono što voli da vidi ili šta mu odgovara, tako da je i ovo rješenje jako dobrih projektanata na toj prezentaciji okarakterisano kao totalni urbanističko – arhitektonski debakl. Spomenik je, na prezentaciji ove lokacije za postavljanje spomenika, predviđen uz zid ugostiteljskog objekta koji se planira na tom platou i na potpuno nezavidan način je margilanizovana ideja da se skulptura nekadašnjeg gradonačelnika možda konkretnije smjesti u prostor odakle se vidi i Opština Herceg Novi, koja je bila njegova kuća tokom godina kao gradonačelnika, ali i odakle se vidi i kuća u kojoj je živio na malom rtu na Toploj gdje je sada zavičajni muzej i odakle će se pružati predivan nov pogled na Novsku pučinu i ulazak u zaliv. Dakle očigledno se komisiji ova lokacija nije dopala pa je nisu dovoljno ni razradili, već su je naveli kao jedan prostor koji je u budućnosti osuđen na propast i nejasan je i nečitljiv, a pritom degradira Dobrovićevo nasljeđe. Sam Dobrović je prije 70 godina na urbanističkom planu koji je radio za centralni dio grada predviđao garažu od 1.000 mjesta, kada je u gradu bilo troduplo manje automobila nego danas. Svakako ne možemo se voditi u životu samo čuvanjem onog vrijednog što imamo nego imamo za cilj i stvaranje novih vrijednosti i siguran sam da je projektant novog objekta između Opštine i pošte sa dubokim uvažavanjem arh Dobrovića i njegovog nasljeđa upravo imao ovo za finalni ishod.

Međutim ostaje dosta nejasno u svemu ovome, kako je projekat pijace i na osnovu kojeg poziva razrađen  mjesecima unazad, na kraju postao i najpogodniji za postavljanje novonastale skulpture Mirku Komnenoviću za čiju izradu se raspisao konkurs iako se nije znala ni lokacija. Takođe se nameće pitanje zašto je taj projekat razrađen do tog nivoa da je čak projektovan i novi objekat pijace na mjestu objekta sadašnjeg vodovoda koji  svojom visinom nadmašuje ostale objekte u okruženju, a izgledom podsjeća na renesansne objekte iz Dubrovnika ili Italije kao da nije u predgrađu starog grada Herceg Novog u ulici iz koje treba eliminisati kolski saobraćaj, a ne formirati garažu kojoj se čak ne pristupa ni direktno, nego liftom za automobile.

Zašto se ovakva pitanja od značaja za grad ne iznose u arhitektonsko-urbanističko-građevinsku javnost i rješenja se ne pronalaze na javnim arhitektonsko – urbanističkim konkursima nego se javnost i struka dovode pred svršen čin plasirajući određena rješenja kao jedina i najbolja? Koje tijelo, institucija ili osoba i na osnovu kojih kriterijuma odlučuje o tome da su to najbolja rješenja? Ovo su pitanja koja me ovih dana povremeno zaokupljaju, sa iskrenom željom da Herceg Novi i dalje ostane oriđinal iz Boke kakav poznajem od rođenja.

The post Herceg Novi oriđinal ili kopija? appeared first on Herceg Novi Cool.

U okviru Orkinog serijala ‘Arhitekte rokenrola’ danas slijedi predavanje o Eriku Kleptonu.

Ovaj, vjerovatno najvažniji, najuticajniji živi električni gitarista, vrhunski stilista bluza, sjajan autor, član nekoliko krucijalnih rok bendova, čovjek koji je, od ’80ih godina prošlog vijeka pa naovamo, najzaslužniji za revitalizaciju i popularizaciju bluza, tema je danas od 16 sati, uz besplatan ulaz.

The post Arhitekte rokenrola: Eric Clapton appeared first on Herceg Novi Cool.

Prijateljica i saradnica Hercegnovskog strip festivala, specijalizant na Fakultetu umjetnosti Univerziteta Donja Gorica, Jovana Šofranac je upravo svoj specijalistički rad vezala za devetu umjetnost. Donekle joj je, kako sama kaže, HSF bio inspiracija da joj osovina rada „Popularna kultura i nordijske mitološke teme: Strip album Tor i Loki – braća po krvi“ bude upravo najpoznatiji strip koji se bavi nordijskom mitologijom.

„Marvelovi stripovi koji se tiču nordijske mitologije datiraju još iz vremena s početka šezdesetih godina dvadesetog vijeka. Naime, njihovi čuveni autori: scenarista Sten Li i crtač Džek Kirbi godine 1962. započeli su sagu o Toru, nordijskom Bogu, kao super-junaku. Marvelov Tor je prvi put ugledao svjetlost dana u stripu Journey Into Mystery #83 1962. godine. Naravno, autori su, vrlo brzo savršenom, snažnom Toru morali da stvore kontrapunkt, da razviju lik koji će da bude oličenje tamne strane; a kako je u nordijskoj mitologiji tu ulogu antagoniste već imao Odinov pobratim Loki, izbor je, na neki način, bio i unaprijed determiniran; s tim što je Loki u Marvelovoj interpretaciji mita predstavljan kao Torov brat, odn. kao drugi (usvojeni) Odinov sin“, navodi Jovana, između ostalog, u uvodu svoj sjajnog rada koji kompletan možete pročitati u nastavku.

The post Popularizacija nordijske mitologije kroz strip appeared first on Herceg Novi Cool.

Hercegnovski pisac i zaljubljenik u umjetnost, Velibor Fulurija koji je odrastao u Mostaru, objavio je svoje nove uratke. Ovoga puta je recitovao pjesme poznate grupe “Zabranjeno pušenje”, ali originalnog izdanja Sarajevske skupine koja je formirala umjetničku i društvenu svjest cijele jedne generacije odrasle osamdesetih godina prošlog vijeka.

„Ove pjesme su me teleportovale, jedna u Orvelovu 1984-u, a druga u 1987-u, dakle, u period između moje petnaeste i osamnaeste godine. Dok sam govorio stihove tako sam se i osjećao. A onda sam pogledao snimak i shvatio da ne stari slika umjesto mene i da je proteklo mnogo vode. Ispred nas nema mnogo toga inspirativnog pa nije zgoreg baciti ponekad pogled preko ramena. Kako rekoh u jednoj pjesmi iz zbirke C’est la Life mein Freund”: “I’m Janus, illegitimate son of vanity”..“, kazao je Velibor za Herceg Novi Cool.

The post Ispred nema mnogo toga inspirativnog, pa zato bacim pogled preko ramena appeared first on Herceg Novi Cool.

Akcija udomljavanja pasa iz azila u Herceg Novomkoju su  ispred glavne gradske pijace organizovali  Komunalno stambeno preduzeće, Čistoća pod čijom ingerencijom radi ovo utočište i Volonteri hercegnovskog azila, bila je uspješna, a svih šest štenaca je našlo dom.

Komunalno stambeno preduzeće, koje je bilo pokretač akcije, svakom građaninu koji je udomio psa poklonio je džak hrane i plateneni ceger, a Azil se pobrinio da svaki pas bude čipovan, vakcinisan i sa pasošem.

‘Volimo životinje i volimo pse. Ovog smo namijenili babi i djedi, kojima će biti pravii drugar. Ali i ne samo njoj, već i nama koji ih često posjećujemo’ – kazala je Luna Supić, tinejdžerka čija je porodica udomila prvo štene.

Volonterka Jasna Čavić ocijenila je da su ovakve akcije blagotvorne, imajući u vidu činjenicu da se azil nalazi u planinskom zaleđu Herceg Novog.

‘Ljude mrzi da voze tamo. A kada bi došli, vidjeli bi koliko su oni lijepi, od mješanaca do rasnih pasa, svih boja i uzrasta. Ovakve akcije su zato veoma poželjne i smatram da bi ovo trebalo da bude redovna praksa, makar dva puta mjesečno’ – kazala je Čavić.

Podsjetila  je da akcija Volontera koja se odnosi na prikupljanje ćebadi za Azil u toku, te da je dovoljno da se zainteresovani građani jave FB Grupi Beautiful animals ili Azilu i volonteri će doći da preuzmu sve što građani izdvoje za pse.

U skloništu je trenutno 82 ps,  imaju dovoljno  hrane i medikamenata u granicama koje dopuštaju novčane mogućnosti, , objasnio je upravnik azila Rajko Žujović.

Nije očekivao ovakav odziv građana, jer je za svega 20 minuta, a akcija je trebalo da traje dva časa, usvojeno svih šest pasa. Izrazio je očekivanje da će imati slične akcije i ubuduće, posebno se zahvalivši Volonetrima na uvijek pruženoj ruci pomoći.

Jasmina Konjević, direktorka Komalno stambenog, objasnila je da je na ideju o akciji došla onog trenutka kada su se na pijaci stekli uslovi za to. Ona je, podsjetimo, kao arhitekta prije nekoliko godina idejni projekat azila ustupila kao poklon,

Svi organizatori, ali i novi vlasnici koji su danas došli do svog ljubimca, imaju jednu poruku: Udomi, ne kupuj!

The post Svih šest pasa našlo dom appeared first on Herceg Novi Cool.