“Umrijećeš u 20-toj”, sudanski film režisera Amdžad Abu Alala iz 2019, biće prikazan u utorak, 20 oktobra u 21 sat, u kafe bioskopu Orka.

U pitanju je sjajna priča o odrastanju jednog dječaka iz sudanskog sela, kome je prorok predvidio da će umrijeti u 20-toj godini. Predrasude, emocije, neznanje, zatvorenost, strah od novog, drugačijeg, sve to i još više, slaže se u životnom mozaiku jednog dječaka i mladića.

Ulaz na projekciju je slobodan.

The post Film utorkom: Umrijećeš u dvadesetoj appeared first on Herceg Novi Cool.

The post Otvorena izložba slika Mata Đuranovića: Majstorski omaž Boki appeared first on Herceg Novi Cool.

Renoviran je Dom kulture u Bijeloj i njegovo otvaranje je predviđeno za Dan 28. oktobar Dan oslobođenja Herceg Novog. Veći dio objekta Doma kulture bio je van upotrebe, krov je prokišnjavao, iako je njegova sanacija urađena 2009. godine, a van upotrebe bila je kino sala sa 500 sjedišta. U planu je organizacija pozorišnih predstava i koncerata nakon prestanka pandemije korona virusa. Radove na renoviranju u iznosu od 25 hiljada, su zajednički finansirale Opština Herceg Novi i Mjesna Zajednica Bijela. Radovi su započeti prije godinu a Opština je izdvojila 10 hiljada i 300 eura za sanaciju fasade i oko 8 i po hiljada eura za izmjenu elektroinstalacija u objektu.

– Prethodne zime sanirali smo krov, tako da sada nemamo problema sa vlagom. Ovih dana biće završena i pozornica, koja se sređuje i lakira prvi put nakon više od 20 godina. Tokom dana biće postavljen i video nadzor, tako da će biti pokriveni svi ulazi. Ranije smo imali probleme, ljudi su ulazili i iznosili inventar i narušavali izgled. Došli smo skoro do kraja radova, sredili smo Dom kulture i vratili mu stari sjaj. Čak u nekim segmentima biće bolje urađen, nego kada je napravljen 1989. godine – kazao je Nikola Samardžić iz MZ Bijela, U planu je i sređivanje poslovnih prostora u objektu i izdavanje zaintersovanim privrednicima sa idejom da se napravi kulturno-turostičko-privredni centar, koji bi služio boljoj saradnji privrednika i kulturnih društava.

The post Obnovljen Dom kulture u Bijeloj appeared first on Herceg Novi Cool.

‘Mala crna haljina’, predstava o životu, tragičnim ljubavima, čežnjama i strepnjama najveće modne ikone 20. veka Koko Šanel, iz pera Vjere Mujović, biće odigrana 25. oktobra u Dvorani Park, u okviru proslave Dana oslobođenja Herceg Novog.

U komadu igraju Rada Đuričin i Vjera Mujović u dva različita perioda  života Šanel.

Predstava počinje u 20 sati.

Besplatne ulaznice mogu se preuzeti na biletarnici Dvorane Park od sjutra u periodu od 9 do 12 i od 18 do 20 časova. Broj ulaznica je ograničen zbog poštovanja epidemioloških mjera.

Uloge: Vjera Mujović i Rada Đuričin
Tekst: Vjera Mujović
Režija: Nataša Radulović

The post ‘Mala crna haljina’ – komad o životu Koko Šanel appeared first on Herceg Novi Cool.

 Predstava „Mala crna haljina“ koju izvode Vjera Mujović i Rada Đuričin, biće reprizirana u ponedeljak 26. oktobra u 20 časova u Dvorani Park. 

Besplatne ulaznice mogu se preuzeti od danas  (25. oktobra) na blagajni Dvorane Park u terminu od 18:00 do 20:00 časova i u ponedeljak od 9:00 do 12:00 i 18:00 do 20:00 časova. 

Broj ulaznica, kao i za prvu predstavu, zbog poštovanja mjera NKT, je ograničen.

The post Mala crna haljina i u ponedjeljak appeared first on Herceg Novi Cool.

Godina je 1111. Dok Alfonso I. Bojovnik nastavlja s uspješnim osvajanjem Almoravidskog Kalifata, nešto sjevernije, u gradu Toulouseu, priprema se tiho i u tajnosti, putovanje koje može promijeniti sudbinu svijeta. Jedno dijete seljaka, odvedeno u prvi krstaški pohod godinama ranije, vratilo se kući kao čovjek pred kojim divlje zvijeri uzmiču, a seljani uz ognjišta pričaju priče, priče o šumskom demonu.

Tu i tada, u kraljevini Aragon, podno snježnih Pirineja, počinje priča o Ragornu. Jedan plaćen posao, jedna usluga i milosrdan čin… biće dovoljni da ovog ubicu sustigne njegova prošlost i odvede ga putevima sudbine. I rijetki samo znaju da ona nije samo njegova, da postoje istine starije od kraljeva i crkvi, i da čitav svijet stoji pred odlukom koja se mora donijeti.

Ne zna skoro niko ono što se znalo… ni da rađa se jedan što zaboravljenog se sjeti svakih godina hiljadu sto, i deset, i jednu – ekskluzivno donosimo sinopsis novog srednjovjekovno-fantastičnog stripa „Ragorn“ za koji je scenario pisao Goran Jovović iz Dubrovnika, tekst i scenario uređuje Joško Berdović, a sjajnu priču u vizuelni narativ stvara naš poznati umjetnik Nikola Ćurčin.

„Savršeno izazovan posao, zato što je riječ o štivu koje se provlači kroz razne priče već poznate ljudima, a ima svoju orginalnu radnju koja ih sve povezuje…i sam scenario mi je izazov da dam najbolje od sebe da ga nacrtam, priča nam Ćurčin kojeg smo zatekli u dogovorima oko oblikovanja i usklađivanja crteža sa zahtjevima scenarija i riče koju je do detalja razradio scenarista Goran Jovović. „Ragorn je zamišljen kao trilogija, prvi album se trenutno crta, piše, editira i svakodnevno oblikuje. Vjerujemo da bi prvi album trebao biti gotov kroz godinu dana… Ali stvarno ne žurimo da u se u toj žurbi nešto ne previdi. Na dosta toga treba paziti, na samu priču koja se oslanja na povijesne činjenice jednog prostora i vremena, na ideje koje su autorske i potpuno fiktivne, a na kraju svega i na sam crtež“, objašnjava Jovović dodajući da je jako nezahvalno „na slijepo“ dočaravati radnju i kakav bi utisak ona trebalo da ostavi na čitaoce, međutim siguran je da će se ljubiteljima istorijsko-fantastičnog žanra cijela priča dopasti.

„Biće to zasigurno zanimljivh 60 strana stripa. Mislim to zapravo i za čitavu trilogiju, nikoga od nas koji je radimo ova priča ne ostavlja ravnodušnima i stvarno je uživamo stvarati“ kaže Jovović ne skrivajući oduševljenje crtžemo kojim je Ćurčin prenio njegove ideje iz pisanog u vizuelni narativ. Upravo tako sjajan crtež je uslovio i da se u štampi odluče za tzv. Franko-belgijski format.

„Odlučili smo se zapravo za najdužu ili najširu univerzalnu formu za ukoričenje stripa, jer iskreno, Nikolini kadrovi i table su nam fenomenalne i toliko atmosferične u A3 formatu na kojem ih crta da bi najradije u tom formatu i izdali čitavu trilogiju, ali znamo da bi to bilo „malo“ nezgrapno za čitati, pa je odluka pala na navedeni format. Štampu albuma ćemo raditi sa profesionalnim štamparijama ovog područja kojih stvarno ima i koje već štampaju forme stripova kakav će biti Ragorn,a izdaćemo ga pod mojom etiketom – gud art editions“, kaže Jovović. Ragorn je čovjek u tridesetim godinama kojeg je sudbina uplela u vjetrometinu povijesnih (ne)prilika početka dvanaestog stoljeća. Od prvog krstaškog pohoda do političkih i društvenih zbivanja u kraljevini aragon i jugu francuske, u tuluzu. Ragorn je i proklet i blagosloven lik u ovoj priči. Na jednoj duhovnoj i materijalnoj razini – anti heroj, moglo bi se reći, ali i čovjek koji je dao najviše što jedan čovjek može dati da pokuša spasiti sebe i druge. Ovo je priča o njemu i nosi njegovo ime.

The post U najavi remek djelo devete umjetnosti iz regionalne kuhinje appeared first on Herceg Novi Cool.

Kao u Herceg Novom, tako i u ostalim gradovima u našoj zemlji, glavna gradska ulica, osovina oko koje se razvija život u tim urbanim sredinama, jeste Njegoševa ulica. Tu činjenicu, vezujući jednog od najvećih intelektualnih gromada Crne Gore sa istorijom, sadasnošću i budućnošću svakog grada, iskoristila je ekipa kulturnih radnika predvođena poznatom profesorkom Majom Đurić da kroz jednu drugu prizmu prikaže Petra II Petrovića Njegoša i njegov uticaj na sredine u kojima je boravio. Tekst o hercegnovskoj ulici prenosimo u cjelosti, a original možete pogledati na ovom linku https://njegoseva.me/herceg-novi/me/

Sve ulice nose ime nekoga ili nečega čemu su posvećenje – samo Njegoševa njemu pripada

Koliko puta ste i sami izgovorili, a tek koliko puta čuli, frazu – “svaka ti je ka’ Njegoševa”. Naravno, svi znamo da se to odnosi na izuzetnu intelektualnu posebnost nekog iskaza čija ultimativna genijalnost je poređenje sa našim najvećim umom rođenim na svijetlom Cetinju i školovanim u predivnoj Boki, tačnije ovdje, u mom Herceg Novom – ej zamislite vi to!!! zamislite kakav je to grad koji je prvu pismesnost utkao jednom od najpismenijih Južnih Slovena, najvećoj intelektualnoj gromadi i autoritetu sa ovih prostora – Petru II Petroviću Njegošu.

No, da se vratim na ono svaka ti je ka’ Njegoševa – dakle možda neko nekada i izgovori poneku intelektualnu konstrukciju, konstataciju, uradi nešto, pomisli nešto, poigra se nečim, čak i donese neku knjigu…ili bilo šta što donekle može biti okarakterisano superlativnim pridjevom skrojenim od poređenja – “ka’ Njegoševa”….ali da li ste čuli ikada da je neko rekao – ta ulica je ka Njegoševa???

Ne, ni ja! Nikada!

Kod nas u Novom ima predivnih ulica i trgova i svi oni nose ime nekoga od velikana “naših naroda i narodnosti” ili gromada koji su nam omogućili da sada živimo slobodno – Trg Maršala Tita, Šetalište pet Danica, ulica Save Kovačevića, Stepenište 28. oktobra, trg Nikole Đurkovića, ulica Marka Vojinovića, park Svetog Leopolda Mandića, trg Marka Cara… i nijedan od tih toponima nema ime interpretirano u prisvojnoj imenici – nije Titov trg, nije Savina ulica, nije Markova ulica, nije Leopoldov park, nije Daničino šetalište…ne sve one nose njihovo ime i zaslužuju to.

Međutim, samo jedna jedina ulica je Njegoševa.

Samo ta ulica zaista pripada nekome i to nekome koji, rekao bih i jedini, zaslužuje da mu pripada najveća, glavna, kičmena ulica oko koje se današnji Herceg Novi stvarao i formirao u grad – u urbanu sredinu kojoj je i veliki arhitekta Nikola Dobrović konture i izgled želio, čak i počeo, davati upravo po tom kičmenom stubu – Njegoševoj ulici.

Upravo kao što je Njegoš pripadao i pripada Herceg Novom gdje je i bio njegov prvi susret i Boke Kotorske, i to kada je Rade Tomov bio u dvanaestoj godini svoga života – “Savremenici su ga te 1825. opisali kao lijepo dijete ozbiljnog izgleda i pitomog izraza. Mladi đak, sinovac mitropolita Petra I Petrovića Njegoša došao je u Toplu, u Herceg Novi da bi se školovao i pripremio za nasljednika. Petar I je vjerovao da mladi Rade „čovjek od posla i razuma“ i da može da bude dostojanstven nasljednik i vladika. Prije dolaska na Toplu Njegoš je sticao znanje na Cetinjskom manastiru kao đakon. Bio je nadaren i upijao je znanje kroz predavanja, gusle, priče i razne događaje. Petar I je uvidio darovitost svog sinovca i želio je da stekne kvalitetno obrazovanje. Ruski dvor u Petrovgradu je odbio mogućnost obrazovanja u Rusiji. Postojala je mogućost školovanja u Londonu, međutim Petar I je odbio tu ponudu, a izabrao je Boku Kotorsku. Zadatak sticanja obrazovanja mladog Njegoša prepušten je jeromonahu Josifu Tropoviću iz manastira Savina. Josif Tropović je bio čovek na dobrom glasu. Bio je cijenjen među bratijom i popularan u narodu, odgovoran i posvećen svom poslu. Danas je najpoznatiji po tome što je bio prvi značajniji učitelj mladom Njegošu” – zapisano je u “Stazama Boke” – tako i njemu pripada ulica koja izvire iz glavnog trga ispod Tore (Sat kule) i teče polako i nježno prema zapadu, oslanjajući se na fasade Zapadnog podgrađa, na parkove Boka i Sveti Leopold, dodirujući moderne butike smještene u kamenim fasadama, svjedočeći Dobrovićevoj zgradi Pošte i vizurama ka moru, pozdravljajući zadužbine Mandića, Pavkovića, Dukovića, ali i najboljeg novskog gradonačelnika ikada Mirka Komnenovića i kuće još jednog velikana književne i društvene misli, još jednog kojem je svaka bila “ka’ Njegoševa”, jednog i za sada jedinog nosioca Nobelove nagrade sa ovih prostora – Iva Andrića. Njegoševa ulica spušta se dalje upravo pored škole Josifa Tropovića, koja je sada renovirana i zove se Njegoševa škola, a ulica ide dalje i upravo iz tog svjedoka nekih prošlih vremena dodiruje neke svjedoke modernih vremena – teniske terene i preko Milašinovića mosta, pored Novosadskog odmarališta spušta se dalje ka zapadu do vile Galeb i početku centralnog djela Igala.

Mnogo simbolike! Pomislio bi neko – slučajno! Ne, ne može biti slučajno. Sve to pripada Njegošu i ulici koja je njegova. I sve to, iako je možda bilo i prije Njegoša i, iako je poslije Njegoša, sve to jeste on u Herceg Novom – sve to kao sjajna metafora onoga što je i sam Rade Tomov promovisao i želio sprovesti – kreće iz Starog grada iz samog starog jezga, korjena stvaranja identiteta grada i pripadajućih mu ljudi i ide ka Zapadu, ka razvijenoj civilizaciji, prateći u korak vremenski kontekst u kojem nastaje i nadilazeći ga svojom genijalnošću i nevjerovatnom sposobnošću da adaptira i kombinuje ono odakle izvire sa onim gdje stremi. A stremio je Njegoš kao i njegova ulica u Novom, ka širinama, ka beskraju, ka besmrtnosti koju ti daje ono odakle si potekao i ono što što si od sebe stvorio, živeći i obrazujući se institucionalno ali i vaninstitucionalno. Upravo takvo obrazovanje daje Njegoševa ulica u Herceg Novom – institucionalno onima koji su tuda išli do škola i zanatskih radnji učeći za svoje buduće zvanje, a istima njima vaninstitucionalno dok su sjedali na gvožđima (šipkama) dobacujući jedni drugim i mangupišući se, ne bi li bili u centru pažnje „korzoa“ i sklapajući prve sopstvene ljubavne sintagme krunisane potom i prvim poljupcima u nekoj od obližnjih škuribandi.

Edukuje Njegoševa i dalje i stalno i ako joj se neće, jer svjedoči o vremenu prošlom i vremenu sadašnjem, ali nagovještava i vrijeme buduće. Pa tako kada pogledate zgradu koja nosi Njegoševa broj 1, vidite zadužbinu Lesa Pavkovića u svedenom baroknom stilu koja je danas – gle čuda – Banka. Krećete dalje ka zapadu popločanom Njegoševom ulicom, njenim dijelom koji je isključivo pješačka zona i iza vas na trgu ostaje još pet banaka pored one pomenute, a pred vama su supermarket, apoteka/drogerija, butik, butik, butik, butik, pa u nekadašnjoj zadužbini Aleksandra Mandića opet butik, butik, pa butik, časovničar, zlatar, i onda sa desne strane ona mračna strana, svjedok lošeg dijela vremena prošlog i vremena sadašnjeg – oronuli, urušeni Mliječni restoran kao simbol propale privatizacije hotelsko-ugostiteljskog preduzeća Boka – to je ona crna rupa koja je nažalost stalna konstata Crne Gore u kojoj sve, pa i Njegoševa mora imati svoje ALI – čisto da ne bi bilo sve harmonija, idila i ljepota kao što je more pod gradom, ili ovo predivno plavo nebo nad nama i nevjerovatni Orjen i Lovćen koji ga dodiruju. Jer ta ljepota nije subjektivna, nije fantazija i lokal-patriotizam nekoga ko piše ovo, ne to je nešto što je upravo i veliki Njegoš napisao, i ne znam da li je i jedan grad još takvim epitetom u svojim djelima častio. Naime, nakon odlaska sa školovanja iz Herceg Novog, Njegoš se opet vratio u Novi poslije sedam godina i posjetio je manastir Savina 8. decembra 1833. godine. Postoji pretpostavka da su baš tada nastali stihovi Gorskog vijenca posvećeni Herceg Novom, jer ni sam veliki genije nije mogao da ostane nijem na ljepotu, sklad, ali prije svega dušu i auru Novog grada koji je ukrotio more i broji mu valove dok ga zapljuskuju. Grada kojeg Rade Tomov dodatno veliča dajući mu mudrost jednog starca sa brojanicom, smirenog i zamišljenog u mentalnoj korelaciji sa morem.

A to more, taj predivni plavi prijatelj, drug, lider, učitelj, saborac, čuvar i kaznitelj, se vidi najbolje upravo tu, tu gdje završava pješački dio Njegoševe, gdje terasa Gradske kafane otvara vizuru na pučinu, na plavetnilo Jadrana čija duša se između Arze i Prevlake uvlači u Boku i tu ostaje, ostaje za uvijek kao što ovaj divni zaliv ostaje zauvijek dio duše i identiteta svakog ko je ikada u njega ušao, ko je ikada osjetio ovaj jodizirani zrak pomiješan svježinom i gordošću crnogorskih i hercegovačkih brda, kulturom i ponosom bokeških pomoraca i ribara, zrak koji ti formira ličnost i koji se jedino riječima može približno definisati kao – dah slobode. Tu, na tom prelomnom dijelu ako se okreneš ka istoku, vidjećeš odakle izvire Njegoševa ulica, vidjećeš Lovćen – vidjećeš ga u svoj svojoj grandioznosti kako se slobodarski, ponosno, prkosno, ali i vizionarski izdiže iznad Boke i pokazuje nam odakle je krenuo Rade Tomov i gdje se vratio i otišao na svoje vječno počivalište. I upravo, iako ne zvanično, reklo bi se da je Aleksa Šantić, diveći se ljepotama Boke, 1906. godine u pjesmi Boka napisao i posvjetu velikom Njegošu i kako kaže njegovom Lovćenu gdje najveći crnogorski sin i počiva i odakle će krenuti sloboda o čijoj će pobjednoj snazi preko cijele zemlje sa brda do mora priču nositi orlovi svojim krstarenjem beskrajnim plavetnilom obojenim ranama sa ruku sa kojih su skinuti lanci. I slavljenje zlatnog Dana slobode, kako ga naziva Šantić, najbolje znaju da nose geniji kojima se u malim narodima gnijezdo vije, ali i oni koji im besmrtnost daju posvećujući dio svoga grada tim velikanima.

I kao Njegoš ili već pomenuti Ivo Andrić, tako i Aleksa Šantić, pa Kostić, Raičković, Džumhur, ali i Dado, Lubarda, Tošković, Stanić….i mnoge druge gromade naše umjetnosti su učili, stvarali, živjeli, hodali Njegoševom ili oko nje.

I svi oni imaju ovdje neki toponim koji nosi njihovo ime, ali samo je kičma grada, samo je jedna ulica njegova – Njegoševa

The post Njegoševe ulice Crne Gore appeared first on Herceg Novi Cool.

Sjeti se mene, Ljubav, Misao o ničemu i Školarac, pjesme su koje se nalaze na novom EP albuma hercegnovskog kantautora Miloša Govedarice, alias Viteza Đurovića. Pjesme su snimane u Stivi studiju u Podgorici, a novi autorski projekat mladog hrcegnovskog muzičara, pod nazivom EP o Vitezu Đuroviću, premijerno će biti objavljen sutra, srijeda 28. oktobar na You Tube kanalu.

“Čitav album odsviran je i produciran na jednom ozbiljnom nivou, tako da se nadam da će se svidjeti slušaocima. Ovo je veliki korak za moje stvaralaštvo i nadam se da ću sa ljudima sa kojima realizujem ovaj projekat, nastaviti i saradnju u nekim sljedećim projektima u budućnosti”, kazao je Miloš za Herceg Novi Cool.

Album ce izaći kao projekat Stivi izdavačke kuće koju čine Stefan Pantović i Ivan Ivanović. Sve četiri pjesme prati različit video sadržaj koji je urađen u istom stilu ali nosi različitu poruku i taj vIzuelni dio je uradio Nemanja Stević Iz Beograda.

“Sve pjesme su snimane prošle godine. Iako je većinu instrumenata snimao Ivan Ivanović, u pjesmama su učestvovali i Miladin Peruničić – solo gitara na pjesmi Ljubav, Bole Martinović – klavijature na sve četiri pjesme, Momčilo Radulović – gitara na pjesmi Sjeti se mene, kao i Anja Zagorac koja je otpjevala prateće vokale”, objasnio je Govedarica.

The post EP o Vitezu Đuroviću – novi autorski uradak Miloša Govedarice appeared first on Herceg Novi Cool.

Mini izložba slika Borisa Šuberića, pod nazivom „Paštroć“ biće upriličena u petak, 30.oktobra u 19 sati u Paviljonu Gradske muzike, u organizaciji Opštine Herceg Novi – Sekretarijat za kulturu i obrazovanje.

Riječ je o njegovoj trećoj samostalnoj izložbi, na kojoj će se predstaviti sa 10 radova različitih formata, rađenih u tehnici akril na drvetu.

Izložbu će otvoriti glumac Željko Vavić.

‘Galerija se punila morem. Vezan za bitvu, grad je mirovao na vrhu leđnog peraja orade.
Ljudi, za beštije. Uplivali su…. jedra i šlape. Bosa noga i bosanova. Peškarija, od milon mirisa, kolura i riječi. Marineri na gvardiju od čežnje. Popijene šoljice male s mlijekom i nepročitana štampa. Palamari nade.Utvrde. Ljubavnici. Skale. Gaće na štrikovima Staroga grada. Modri i narandžasti sutoni. Furešti puni kofera i pitanja. Domestiko šerpasi. Vapori.

Drugi palube i prvi makine. Porat. Levanat. Istetovirani ekvator i timun.Pjane ure. Ponistre i ponte. Oblaci i obotnice…i jedan meštar od-grada’ – zabilježila je pjesnikinja i kolumnistkinja Ksenija Matović, apostrofirajući najčešće motive, kojima Šuberić, felinijevski sparićava život malog primorskog mjesta, praveći omaž Herceg Novom.

Boris Šuberić je rođen u Dubrovniku 1974. godine. Završio je Višu Politehničku Školu u Beogradu, odsjek za Industriski dizajn i ambalažu. Bavi se slikanjem, ilustrovanjem i izradom unikatnih majica i suvenira. Član je Pasara arts & crafts ekipe, odnosno porodične manufakture, koja ilustruje, izrađuje suvenire i druge memorablije sa njihovim pečatom.

The post “Paštroć” – mini izložba Borisa Šuberića appeared first on Herceg Novi Cool.

Danas je Dan Herceg Novog koji se slavi u čast oslobođenja grada 28. oktobra 1944. godine. Jedini muzički nastup priređen tim povodom biće svirka acoustic dua Low Voltage u caffe baru Đir na Šetalištu Pet Danica.

Svirka počinje u 21 čas, a Branko i Radovan vas pozivaju da svratite na po jednu, gradu u čas’.

The post Low Voltage poklanja svirku za Dan grada appeared first on Herceg Novi Cool.

Predstava “Aleja zaslužnih građana” koju izvodi Kulturni centar “Homer” iz Podgorice najavljena je za petak u 8 uveče u Dvorani Park. Ulaz je  besplatan, a ograničeni broj ulaznica djeliće se u petak u terminu od 9 do 12 i od 18 do 20 časova.

Premijera je održana u četvrtak 22. oktobra u Dodest sali KIC-a Budo Tomović. Predstavu je režirao pozorišni reditelj Zoran Rakočević, a igraju tri glumca amatera oštećenog vida (Tijana Janković, Miloš Spaić i Božidar Denda) i Đorđe Tatić kao gostujući glumac. 

Predstava je urađena na osnovu dramskog teksta Muze Pavlove, koji je adaptirao Zoran Rakočević. Muza Pavlova u svojim tekstovima govori o otuđenosti savremenog čovjeka kojeg moderni način života svakodnevno vodi u brojne komične i nelogične situacije.

U prvoj sceni mladi čovjek, koji se ženi, dolazi za potvrdu da nije idiot, jer je to uslov da stane pred matičara.

U drugoj sceni djevojka Nina Petrović želi da se uda za Viktora, ali predhodno mora da provjeri nije li njen vjerenik zapravo robot.

U trećoj sceni dva stara prijatelja raspravljaju o tome kada je izgrađen autoput u Crnoj Gori.

Nova predstava, objašnjavaju autori, dokaz je da umjetnost, u ovom slučaju pozorišna, pronalazi svoje mjesto i opstaje uprkos opasnostima kao što je epidemija korona virusa.

The post ‘Aleja zaslužnih građana’ u Dvorani Park appeared first on Herceg Novi Cool.

Hercegnovski kantautor Vitez Đurović objavio je EP sa četiri pjesme nastale u prethodnih nekoliko godina.

“Čitav album odsviran je i produciran na jednom ozbiljnom nivou, tako da se nadam da će se svidjeti slušaocima. Ovo je veliki korak za moje stvaralaštvo i nadam se da ću sa ljudima sa kojima realizujem ovaj projekat, nastaviti i saradnju u nekim sljedećim projektima u budućnosti”, kazao je Miloš za Herceg Novi Cool.

Album je projekat Stivi izdavačke kuće koju čine Stefan Pantović i Ivan Ivanović. Sve četiri pjesme prati različit video sadržaj koji je urađen u istom stilu ali nosi različitu poruku i taj vIzuelni dio je uradio Nemanja Stević Iz Beograda.

“Sve pjesme su snimane prošle godine. Iako je većinu instrumenata snimao Ivan Ivanović, u pjesmama su učestvovali i Miladin Peruničić – solo gitara na pjesmi Ljubav, Bole Martinović – klavijature na sve četiri pjesme, Momčilo Radulović – gitara na pjesmi Sjeti se mene, kao i Anja Zagorac koja je otpjevala prateće vokale”, objasnio je Govedarica.

The post EP o Vitezu Đuroviću konačno pred slušaocima appeared first on Herceg Novi Cool.

Javna ustanova „Gradski muzej Mirko Komnenović i Galerija Josip Bepo Benković“ Herceg Novi raspisala je poziv za likovne umjetnike i umjetnice Herceg-Novog, profesionalce i autodidakte za učešće na Hercegnovskoj likovnoj sceni

Poziv za učešće na ovu tradicionalnu manifestaciju je otvoren do 15. novembra a umjetnici mogu se predati jedna ili dva rada, i to moraju biti slike, skulpture, koncepti, kombinovane tehnike i redi-mejd djela.

„Radovi moraju biti galerijskog formata, u potpunosti opremljeni i prilagođeni grupnoj izložbi kakva je Hercegnovska likovna scena i mogu se predati u Galeriju od ponedeljka do subote od 8 do 19 časova“, navodi se u pozivu u kojem se dodaje da se na ovaj način još jednom potvrđuje da grad Herceg Novi jeste grad umjetnika.

The post Poziv za učešće na Hercegnovskoj likovnoj sceni appeared first on Herceg Novi Cool.

Ulična hrana (Street food) iz svih krajeva svijeta prvi je od niza događaja koji će u sljedećem periodu realizovati Gastro Team HN – organizacija koja želi razviti novu vrstu događaja spajanjem kuvanja i medija.

„Naime, glavna stvar događaja je konceptualna kuhinja praćena tematskom muzikom“, poručuju iz Gastro team-a. Street food će se organizovati sutra, nedjelja 1.11.2020. u restoranu Bocasa u Kamenarima od 13 do 17h. Adekvatnu muziku koja će pratiti događaj pripremio je poznati hercegnovski producent Remety Beat, a gavni kuvar na događaju je Chef Dragan Petrović.

„Svaki od naših događaja će biti zabilježen dobrim fotografijama koje će raditi Jelena Plivelić Mitrović, koja je ujedno i social menager i PR organizacije. Karakteristična stvar je takođe ta što će svaki događaj imati after event video koji će snimati Ilija Radonjić. Za vizuelni identitet zadužen je Dušan Milijić“, poručuju iz Gastro team-a uz poziv na događaj sa konceptom koji se „do sada nije vidio“.

„Svaki naredni ivent će imati drugu tematiku. Uz posjetioce poziamo i ljude koji se bave ugostiteljstvom i turizmom generalno da se upoznaju sa našim radom jer mislimo da ima dosta toga što možemo jedni drugima da ponudimo“, kaže ekipa Gastro team-a.

The post Konceptualna kuhinja i tematska muzika appeared first on Herceg Novi Cool.

Tekst: arhitekta Snežana Šunić

Konkurs za izbor idejnog rješenja spomenika Mirku Komnenoviću, humanisti, zadužbinaru i prvom gradonačelniku Herceg Novog, sproveden je sredinom prošle godine. Osim izbora vajarskog rada, konkursni žiri, u sastavu Srđan Marlović, Viktor Popović, Vukašin Milović, Snežana Šunić Kolarić i Ana Zambelić Pištalo, imao je za zadatak da odabere i jednu od sedam predloženih lokacija. Nakon obilaska i temeljite analize svih predloženih lokacija, članovi žirija su, kao i po pitanju izbora vajarskog rada,  jednoglasno odabrali lokaciju gradske pijace. Uz opsežnu argumentaciju obrazložene su prednosti i mane svake od predloženih lokacija.

I pored jasno iskazanog stava, izgradnjom garaže i novog trga ispred objekta Opštine ponovo se aktuelizira pitanje lokacije za postavljanje spomenika i očigledno je da se baš lokacija novog trga stavlja u prvi plan. Tim povodom, u organizaciji Sekretarijata za kulturu OHN, 29. oktobra 2020. g, održana  je javna prezentacija idejnih rješenja mogućih lokacija za postavljanje spomenika, pri čemu je razmatrano deset lokacija. Učešćem građana, prezentacija je poprimila karakter javne rasprave.

Izabrana skulptura, spomeničkog tipa i klasične skulptorske forme, kojom se na najprimjereniji način dočarava društveni i lični dignitet po kojem se i danas pamti Mirko Komnenović, zahtjeva urbani ambijent koji u likovnom i funkcionalnom smislu predstavlja jedinstvenu kompoziciju, iskazanu jednom jedinom likovnom frazom. U korelaciji skulpture i urbanog ambijenta u koji se postavlja treba, prije svega, biti zadovoljen princip izražajnosti i prostorne čitljivosti skulpture u datom prostoru, čime se postiže da memorijalna poruka koju odašilje dobije svoj puni smisao i značenje.

Po svojoj prostornoj koncepciji, karakteru, atmosferi, karakteru okruženja, novi planirani trg ispred objekta Opštine (strukturalno krovna terasa sa vidikovcem i pratećim konceptualnim elementima) ne predstavlja adekvatnu lokaciju za postavljanje memorijalne skulpture Mirka Komnenovića. Skulptura takvih gabarita i stilskog izraza bila bi u potpunosti u antagonizmu sa prostornom kompozicijom trga i njegovim prostorno oblikovnim elementima. Postavljanjem skulpture na ovoj lokaciji, dobili bismo “urbani esperpento”-grotesknu i bizarnu situaciju.

Dovoljno je zamisliti pogled kroz objektiv fotoaparata.  Na toj lokaciji ne postoji ni jedan ugao, niti rakurs koji bi  omogućio sagledavanje skulpture bez  neprikladnih elemenata u kadru. Novi trg ispred opštine je prostor idealan za premještanje gradske pijace. Infrastrukturno je potpuno opremljen i sa obezbjeđenim mjestima za potrebe parkiranja svih korisnika prostora.

S druge strane, uređenjem gradske pijace i njenim cjelodnevnim aktiviranjem uvođenjem novih sadržaja, dobili bismo urbani “biser” u centru grada, u kojem trenutno, osim nekoliko kafe barova, ne postoje sadržaji koji nude kvalitetnu i raznovrsnu turističku i ugostiteljsku ponudu. Lokacija gradske pijace je u sastavu najobimnije posjećene gradske cjeline, sa kojom trenutno ne korespondira u estetskom pogledu, kao ni po sadržajima. Najduži dio dana ovaj, u ambijentalnom smislu, vrijedan prostor je zatvoren i neiskorišten. Njegovim preoblikovanjem i obogaćivanjem novim sadržajima, dobili bismo ne samo kvalitetan urbani prostor koji će svojom fizionomijom i sadržajima konačno postati sastavni dio gradskog centra, već i idealno mjesto za postavljanje skulpture M. Komnenoviću, mjesto sa kojeg će skulptura po svojoj formi, proporcijama i volumenu, na traženi način prenositi poruku o značaju lika i djela M. Komnenovića.

The post Gdje sa spomenikom Mirku Komnenoviću appeared first on Herceg Novi Cool.

Hercegnovski strip festival u saradnji sa coworking prostorom Kolektiv Novi, ove godine će od subote 7. do nedjelje 8. novembra, učestvovati na tradicionalnoj međunarodnoj manifestaciji 24-satno crtanje stripova. Ovogodišnje izdanje 24 sata crtanja se, u skladu sa situacijom, održava online i zbog tih specifičnosti u jedanaestom izdanju omogućeno je učešće svima širom svijeta i svima je dostupno.

“Nema izgovora, skuvajte sebi kafu, čaj, neka vam skuvaju ručak, ispeku pite, jedite voća, kupite napolitanke, osigurajte stabilnu internet vezu, opskrbite se papirom (kakvim god), našiljite olovke, obavezno novi rapidografi i pun tuš, crtajte i neka taj neprospavani vikend bude najbolji ove godine”, poručuju organizatori uz napomenu da je prijava obavezna kako bi se učesnici uvrstili u mejling listu putem koje će dobijati obaviještenja o skeniranju, pristupu online konferencijskom pozivu i ono najbitnije – temi koju će objaviti 07.11.2020. točno u podne.

Za Hercegnovski strip festival u Konferencijskoj sali Kolektiva Novi ove godine će 24 sata crtati – Filip Andronik koji kao gost folazi iz Sarajevo specijalno za ovu priliku, te domaći autori Nikola Ćurčin i Đorđe Kamenarović.

“U skladu sa našim opredjeljenjem pokušavamo da damo svoj maksimalni doprinos svim akcijama i programima koji doprinosi popularizaciji devete umjetnosti. Uspjeli smo da sa našim starim prijateljima iz Kolektiva se dogovorimo da crtamo kod njih i koristimo njihovu tehničku logistiku koja je na izuzetno visokom nivou, a umjetnici su se odmah odazvali na poziv da učestvuju u ovom interesantnom poduhvatu. Tako da smo sigurni da će uz naše sjajne domaćine, poznati umjetnik Nikola Ćurčin, veliki talenat iz našeg grada Đorđe Kamenarović i vedeta francuskog i autorskog stripa Filip Andronik, nam pomoći da u potpunosti ispunimo uslove ovog događaja”, kažu HSF-ovci.

Međunarodni dan 24-časovnog crtanja stripova je događaj koji se tradicionalno održava svake godine, prve subote u oktobru. Riječ je o izazovu koji je devedesetih godina prošlog vijeka osmislio američki strip autor i teoretičar Skot Meklaud (Scott McCloud), a koji podrazumijeva sljedeće: nacrtati 24 stranice stripa za 24 časa kao vježbu kojom je tada želio da testira sopstvene mogućnosti. Od 2004. godine ovaj događaj se, istog dana u godini, odigrava širom svijeta u umjetničkim školama, prodavnicama stripova, galerijama, kulturnim centrima i ostalim institucijama bliskim devetoj umjetnosti.

The post Herceg Novi u međunarodnoj akciji 24 sata crtanja appeared first on Herceg Novi Cool.

“Idu dani” novi singl bokeškog muzičkog dvojca “Who see” ekranizovan je i pušten u etar na YouTube kanalu. Kao gost u singlu pojavljuje se i Saša Antić iz kultnog splitskog sastava TBF. Kako su naglasili Dedduh i Noyz riječ je “klasičnoj balkanskoj priči koja na zabavan način obrađuje ozbiljnu temu bitisanja”.
“Idu dani” priča o tri primijenjena filozofa iz komšiluka, koja zaraznim refrenom podsjećaju na realnost prolaznosti i koja na zabavan način obrađuje ozbiljnu temu bitisanja” – objašnavaju iz Who see klape.

The post Idu dani – novi singl klape “WhoSee” i Saše TBF appeared first on Herceg Novi Cool.

Hercegnovska galerija Josip Bepo Benković, obezbijedila je stručno vođenje na izložbi poznatog slikara Mata Đuranovića čija je izložba trenutno aktuelna u toj javnoj ustanovi kulture. Stručna vođenja su praksa koja je inače uobičajena u svijetu, međutim kod nas se nedovoljno primjenjuje, mada je svojevremeno bilo rezervisano za značajnije izložbe poput Hercegnovskog zimskog salona. U gradskoj galeriji kažu da će se potruditi da ona ponovo zažive.

„Stručno vođenje ne podrazumijeva da će to biti bombardovanje stručnim informacijama, već je više zamišljeno kao jedan neformalni razgovor sa posjetiocima izložbe, iz razloga što likovna umjetnost kao i svaka umjetnost treba da proizvede neku impresiju kod posmatrača, to je individualno od osobe do osobe, a ono što je univerzalno je taj razgovor koji može da se povede“, objašnjava Anita Šimić iz Galerije Josip Bepo Benković. Ona ističe da uprkos složenoj situaciji u vezi sa Korona virusom ima zainteresovanih posjetilaca, mada je ovog puta izostala organizovana posjeta đaka.

„Zaista smo sad u jednom periodu kada je naša djelatnost u lošoj situaciji jer ono što mi radimo je okrenuto posjetiocima i to zahtjeva kontakt, komunikaciju, dodir, priču, sve ono što se trenutno smatra nepoželjnim. Smanjili smo to sve i zbog djece i zbog zdravstvene situacije“, kaže Šimić ističući da su posjete djece uvijek dobrodošle i da kroz ovakve aktivnosti treba širiti njihovo obrazovanje.

Izložba radova Mata Đuranovića za posjetioce će biti otvorena i tokom novembra.

The post Stručno vođenje kroz izložbu appeared first on Herceg Novi Cool.

Hercegnovski umjenici Nikola Ćurčin i Đorđe Kamenarović uspješno su završili izazov u okviru međunardone manifestacije 24 sata crtanja stripova koja je održana u cijelom svijeu u vremnu od subote 7. do nedjelje 8. novembra.  Zbog poznate situacije sa pandemijom korona virusa, ovogodišnje izdanje je održano onlajn, a tema je bila “Mjere”.

“Meni je ovo prvi put da učestvujem u jednom takvom izazovu u kojem je gomila crtača iz cijelog svijeta. Interesantna je cijela priča ove manifestacije jer po propozicijama temu dobijete tačno onda kad se počinje sa crtanjem a to je u subou u 12 sati i onda je vrlo izazovno osmisliti i napisati priču I potom je nacratati na 24 strane za tih 24 sata. Ovogodišnja je tema vjerovatno aludialna na aktuelnu temu sa koronom, međutim mi smo namjerno izbjegavali da je povežemo sa tim , pa sam se ja baio na duhovit način visinama I mjerenjem ludi”, objašnjava Kamenarović.

Predstavnici  HERCEGNOVSKOG STRIP FESTIVALA su ove godine učestvovali crtajći zajedno u prostoru coworking prostora Kolektiv Novi. Međunarodni dan 24-časovnog crtanja stripova je događaj koji se održav po jedanaesti put, riječ je o izazovu koji je devedesetih godina prošlog vijeka osmislio američki strip autor i teoretičar Skot Meklaud, kao vježbu kojom je želio da testira sopstvene mogućnosti. Od 2004. godine ovaj događaj se, istog dana u godini, odigrava širom svijeta u umjetničkim školama, prodavnicama stripova, galerijama, kulturnim centrima i ostalim institucijama bliskim devetoj umjetnosti.

The post Okončano 24-satno crtanje stripova appeared first on Herceg Novi Cool.

Hercegnovski glumci Miloš Pejović i Dejan Đonović dio su ekipe dugo očekivane pozorišne predstave „Zelena čoja Montenegra“, za koju je dramatizaciju prema istoimenom romanu Moma Kapora i Zuka Džumhura uradio još jedan Novljanin, Stevan Koprivica. Novski dramaturg je ovaj roman okareakterisao kao posvetu drugovanja pisca, karikaturiste i boema Zuka Džumhura i Kapora.

„Glavna tema je istorijska pomalo bizarna prića o prijateljstvu ratnih neprijatelja, crnogorskog tada knjaza Nikole Petrovića i turskog visokog oficira, Osman paše zvanog Sarhoš (pijani). Ovo su koordinate u kojima se kreće priča o hrabrosti, časti, ljubavi, istoriji punoj podtokova, ljudskosti koja prevazilazi ratne omraze. Ovo je priča, deficitarna u našim vremenima, o pomirenjima i, kako bi to Džumhur rekao, ljudovanjima“, navedeno je u opisu drame po kojoj je pozorišnu predstavu režirao Nikita Milivojević.

U glumačkoj ekipi pored Pejovića i Đonovića, predstava okuplja i druge poznate glumce iz Crne Gore i Srbije, članove ansambla podgoričkog Gradskog pozorišta i Beogradskog dramskog: Mladena Nelevića, Milana Laneta Gutovića, Emira Ćatovića, Maju Stojanović, Jelenu Simić, Andriju Kuzmanovića, Andreja Šepetkovskog, Marka Živića, Milorada Damjanovića, Ivana Zablaćanskog i Stefana Radonjića. Prema najavama premijera „Zelene čoje Montenegra“ očekuje se naredne godine na Budva Grad teatru.

The post Novljani u “Zelenoj čoji Montenegra” appeared first on Herceg Novi Cool.