Piše: Danijela Đonović, novinarka

Ako je kultura kontinuum izraza slobodnog kritičkog i kreativnog duha, odnos prema svemu što jeste i što je bilo kako u duhovnom tako i  u materijalnom smislu, onda kao prvo i osnovno, ovdje ne postoji jasan intelektualni i kritički uvid u kulturu.

Ako je kultura kako bi rekao Niče “raznolikost koja se sliva u jedinstvo stila u svim životnim ispoljavanjima jednog naroda” (čitaj grada), onda za  kulturu  u Herceg Novom možemo reći da je  dezintegrisana, zato što su  čovjekove duhovne, umne i stvaralačke djelatnosti  kroz različita umjetnička izražavanja, selektivno i sporadično dostupne  javnosti.  Stvaralaštvo naših umjetnika je, fragmentarno… rasuto jer dominira jednostrano ideološko koncipiranje kulturnog života, takozvani monopol u kulturi gdje može da se čuje samo glas  “odabranih”.

Ako vlada nepovjerenje prema “duhovnoj  opoziciji”, bez  mogućnosti  da se sasluša drugost i razmijeni mišljenje, ako sredina ne podstiče kritički duh da se slobodno  ispolji sumnja i  nezadovoljstvo postojećim stanjem, onda  nema sluha ni za nove vrijednosti, ni za nove ideje i u najmanju ruku  kulturno stagnira.

Ako su oni koji odlučuju o kulturi Nedodirljivi i ako podređeni političkoj ideologiji doziraju dijalog umjetnika i umjetničkog djela sa širom publikom, onda monolitnost mišljenja guši  stvaralačku autonomiju i pasivizira ljudski duh.

 Ako bi Kultura trebalo da bude susret sa sobom i sa drugima, da dodirne druge kulture, druga razmišljanja, što je opet nemoguće bez tolerancije i dijaloga, onda se može reći da je ovdje kultura nedovoljno afirmisana. U duhovnoj uljuljkanosti sve više zadobijamo atribute male sredine što nekada nismo bili. Grad pisaca, grad slikara, muzičara, grad umjetnika, od otvorenog sve više postaje zatvoreni grad, a umjetnici zatočeni u svoje mikrosvijetove, svjedoče o “utamničenoj” kulturi.

Iznjedrio je ovaj grad brojne umjetnike,  književnike, pjesnike, slikare, istoričare umjetnosti, dramske pisce, reditelje, glumce, producente, igrače… koji su pravo bogatstvo, duhovna  raskoš, kreativna snaga i identitet  našeg grada, ali su  otuđeni, rasuti jer  nema ko da ih sabere, a i zbog toga što  često i ne prepoznajemo one koji su tu i koji stvaraju.

Šta nam nedostaje?

Nedostaje Kulturni centar grada, ambijent i prostor gde će se kultura i kulturni stvaraoci predstavljati, kontinuirano, gdje bi se čula riječ pjesnika, filozofa, književnika i koji bi bili u interaktivnoj igri s društvom. Kultura košta, naravno, ali nedostatak novca uvijek može da nadomjesti zdrav i kreativan duh. Novac je često opravdanje za nehtijenje. Divno je što imamo novca za brojne festivale, što možemo da pogledamo gostujuće pozorišne predstave, promocije knjiga, izložbe, koncerte i zato svaka pohvala gradu ali je pogubno što se samoponištavamo ne prepoznajući često i sopstvene vrijednosti.

Za sve rečeno, potreban je koji glas više.

Postoji poneki individualista, usamljeni Don Kihot koji zamahne ka institucionalnim vjetrenjačama ali se uglavnom o nepostojanju jasno definisanog  kulturnog koncepta i kulturne politike grada ćuti, a prećutana istina nije zdrava.

The post Nekoliko Ako o kulturi i još ponešto appeared first on Herceg Novi Cool.

Mini album hercegnovskog kantautora Viteza Đurovića, tj. Miloša Govedarice nakon tačno 30 dana od objavljivanja, odlično je prihvaćen kod publike.

“Mislim da proces slušanja i prihvatanja jos uvjek traje. Pošto trenutno nisam u Crnoj Gori, ali dobijam informacije od ljudi da se pjesme vrte na nekim radio stanicama, posebno na radiju Titograd, stoga i želim pozdraviti prijatelja Boža Bulatovića koji dosta radi na mojoj promociji kao i njegov radio Titograd”, kaže za Herceg Novi Cool, Vitez zahvaljujući se još jednom svima koji su bili tu u procesu nastajanja pjesama

“Čitav album odsviran je i produciran na jednom ozbiljnom nivou. Ovo je veliki korak za moje stvaralaštvo i nadam se da ću sa ljudima sa kojima realizujem ovaj projekat, nastaviti i saradnju u nekim sljedećim projektima u budućnosti”, kazao je Miloš, objašnajvajući da je album projekat Stivi izdavačke kuće koju čine Stefan Pantović i Ivan Ivanović. Sve četiri pjesme prati različit video sadržaj koji je urađen u istom stilu ali nosi različitu poruku i taj vizuelni dio je uradio Nemanja Stević Iz Beograda. Iako je većinu instrumenata snimao Ivan Ivanović, u pjesmama su učestvovali i Miladin Peruničić – solo gitara na pjesmi Ljubav, Bole Martinović – klavijature na sve četiri pjesme, Momčilo Radulović – gitara na pjesmi Sjeti se mene, kao i Anja Zagorac koja je otpjevala prateće vokale.

“ Na promociji moje muzike u Srbiji posebno se zahvaljujem tetki Nataliji Samardžić i njenoj ćerki Viktoriji koji su uložili mnogo truda i rada u moju promociju”, zaključuje Vitez uz čestitanje Dan Republike.

The post Publika voli Vitezov EP appeared first on Herceg Novi Cool.

Piše: Vuk Ilić, novinar

Ova godina, koliko god bila teška za hercegnovsku kulturu i obilježena po prekidu tradicionalnih festivala, posebno Filmskog i Dana muzike, ostaće najviše upamćena po odlasku sa crnogorske i hercegnovske kulturne scene divnog čovjeka, producenta Zorana Živkovića.

To je veliki gubitak za kulturu ovoga grada i države. Zoran je bio čovjek koji je pružio nemjerljiv doprinos izdizanju Herceg Novog iz prosječnosti, ostavljajući pečat ovoj sredini poput Andrića, Džumhura, Lubarde…

Navikli smo da je Herceg Novi bogat dešavanjima, naročito ljeti. Nekako mi se čini da se kulturni poslenici, ili oni koji vode kulturnu politiku, nijesu snašli u krizi izazvanoj pandemijom. Nijesu znali, smjeli, ili htjeli?! Svejedno je. Kao da je bilo najlakše odustati od programa i festivala, čak i online.

Smatram da je veći dio manifestacija, koje predstavljaju tradiciju, morao biti organizovan. Makar u nekoj „light” varijanti. Nije prijatno izgubiti redni broj, taj simbol tradicije, koja je značajna. Primjer da se mogao učiniti veći napor, pogotovo u institucijama, jeste HSF. Taj festival je čak zadržao regiopnalni značaj i priređen je kao da se ništa neobično ne dešava. Uostalom, imamo dosta primjera i iz susjedstva. U Hrvatskoj su skoro svi veliki festivali održani u onom obliku koji obezbjeđuje da se ne prekida tradicija.

Iako možda nije vezano samo za ovu godinu, raduje me što su sređena ili se sređuju neka stara zdanja, od Njegoševe škole, kuće Iva Andrića, zadužbine Duković, zgrada Gradske muzike…a koliko vidim i kuća Laforesta je u planu. Uz Muzej Mirka Komnenovića, koji je obnovljen prije par godina, Njegoševa ulica, sa bliskim ulicama, može postati prava turističko-kulturna maršuta.

Ono što vidno nedostaje, a nekada smo imali, je muzički festival. Pritom ne mislim na okupljanje regionalnih pjevača radi playback izvođenja. Često razmišljam, kako bi Herceg Novi danas izgledao turistički, da smo našli sluha da održimo „Entance” festival sa početka 2000-tih. Muzički događaj u napuštenoj podmorničkoj bazi, uz današnji brz i jeftin način reklamiranja putem društvenih mreža, tehnologijom snimanja, postavio bi Herceg Novi na listu svjetskih atrakcija.

U gradu ima dosta mladih koji imaju ideju. Treba ih okupiti, saslušati i dati priliku. Novac, umjesto na zapošljavanje ljudi koji se bave administracijom u kulturi, treba preusmjeriti i dati vizionarima, koji znaju kako tradicionalna i alternativna kultura funkcionišu u svijetu. Samo tako možemo ići u onom pravcu koji je bio zacrtan kandidaturom Herceg Novog za Evropsku prijestonicu kulture.

The post Kulturna scena ne smije ostati bez vizije appeared first on Herceg Novi Cool.

„Inspiracija mi je sam Herceg Novi po sebi, ljudi u njemu i smatram da ovakvi pejzaži i osikavanje izloga donosi duh novogodišnji i Božićni koji je prijeko potreban, a ove godine posebno“, priča za RTHN, umjetnica Tijana Vorkapić, dok, zahvaljujući svom hobiju koji je pretvorila u krativni posao, oslikava novske izloge novogodišnjim motivima i tako barem malo stvara osjećaj praznika koji nam dolaze a koji su potisnuti  u drugi plan zbog epidemiološke situacije i mnogih drugih stvari koje su nam ovogodišnja stvarnost.

Svoju kreativnost i talenat naša sugrađanka usmjerila je na uljepšavanje novskih izloga a kako kaže motive za svoje kreacije nalazi svuda, u svakom ćošku grada.

„Nisam školovani slikar, uvjek sam voljela nešto da crtam i ovo mi je nekako stvar koju volim da radim u slobodno vrijeme“, kaže Tijana koja se školovala za hotelijera, pa možda je to institucionalno obrazovanje pomoglo u ideji kako da dodatno na neki način obogati i turističku ponudu grada, jer svakako su lijepi izlozi lokalnih ugostiteljskih objekata i butika nešto što bi bio privlačno i turistima kojih nažalost ove godine ima jako malo. Način i tehnika oslikavanja, priča dalje mlada talentovana Novljanka, nisu kompleksni, ali je jako dugo vrijeme potrebno za finalni izgled pa uljepšavanje određenih izloga zahtjeva cjelodnevni rad.

„Koristim akrilne boje koje su na bazi vode, dosta me ljudi pita, a kako ću to da operem? Stvarno nije problem, boje su na bazi vode, tako da sa vodom i tečnošću za staklo lako se čisti. Ovo što sam slikala sad na izlogu Bifea Beograd je trajalo osam sati, dosta vremena i truda uložim u to zato što želim da svaki detalj koji sam zamislila prebacim na staklo“, objašnjava Tijana i sa zadovoljstvom konstatuje da je sav trud vrijedan kada na licima sugrađana ozarenost kada vide njen rad na izlozima po gradu.

The post Da ne zaboravimo da nam stižu praznici appeared first on Herceg Novi Cool.

Piše: Slavica Kosić, novinarka

Kuga hara Firencom, a sedam djevojaka i tri mladića sklanjaju se u napuštenu vilu izvan grada (Fiesol) i sklapaju dogovor u kome će priča postati spasonosna sila koja pobjeđuje smrt. Naravno riječ je o djelu Dekameron Đovani Bokača. U naše vrijeme- šest i po vjekova kasnije, druga epidemija nije bila tako inspirativna. Stiče se utisak da je za mnoge kulturne poslenike, prije svega u javnim ustanovama kulture, ova “višom silom” izazvana situacija dobro došla. Plate, koliko god da su male ili velike, bile su redovne, a odgovornost za nedostatak programa I dešavanja nije se pominjala. Nije bilo inicijative, kreativnosti da se u nenormalnim okolnostima ponudi nešto novo i originalno. Krajnji domet “inovacija” bilo je prikazivanje odredjenih sadržaja putem interneta. Zato pohvala za napor i trud Gradskoj biblioteci koja je i u izmijenjenim okolnostima organizovala Trg od knjige, ne odustajući, od dugogodišnje koncepcije. Program je, opravdano bio skraćen, ali nažalost ne i previše interesantan publici.

Hercegnovski strip festival na kome je učestvovao veliki broj svjetskih zvijezda devete umjetnosti je rijetka ili jedina smotra koja je uspješno održana u najavljenim okvirima. Herceg Novi je za vrijeme održavanja festival ličio na sebe iz najboljih dana. Organizaori su ocijenili da su „iz nenormalnih uslova izvukli maksimum“. Rezultat je to znanja, upornog i predanog rada tokom cijele godine, ali iznad svega emocija. To je smotra koja se radi srcem, što osjećaju i učesnici i publika i zato uspjeh nije mogao izostati.

Najuspješniji kulturni program iznuđen pandemijom korona virusa bio je HAPS (Hercegnovske aprilske pozorišne svečanosti). Umjesto neposrednog susreta publike i glumaca, organizatori su se opredijelili za festival radio drame. Selektor Vuk Vuković je za temu izabrao migracije, koja itekako korespondira sa našim vremenom i situacijom. Ustvrdio je da je “ Covid 19, učinio da svi budemo u ulozi migranata, bili toga svjesni ili ne”. Virus je , uz sva opravdanja, pokazao i koliko su, prije svega javne ustanove culture okoštale ,nespremne da iskorače iz ušuškanih i lagodnih pozicija, dok se nevladin sektor , ne svi, pokazao vitalnijim i spremnijim za izazove.

The post Pandemija pokazala nedostak inicijative i kreativnosti organizatora kulturnih dešavanja appeared first on Herceg Novi Cool.

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore organizuje Finalnu konferenciju projekta PORTODIMARE koja se održava “on-line”  09. i 10. decembra 2020. godine. Prvi dan konferencije, 09.12.2020. godine predviđen je za predstavljanje rezultata projekta od strane svih projektnih partnera, a konferenicju su jutros otvorili direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore Predrag Jelušić i Marco Deserti iz Regije Emilia Romagna. Konferencija se danas održava preko EUSAIR platforme na engleskom jeziku, dok će drugog dana konferencije 10.12.2020. projektni partneri  održati paralelne događaje (sesije) na svojim lokalnim jezicima, namjenjenim za predstavljanje rezultata projekta predstavnicima zainteresovanih institucija na lokalnom nivou putem ZOOM platforme.

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom u okviru ovog programa sprovodi Interreg ADRION “PORTODIMARE” (GeoPORtal of TOols & Data for sustainable Management of coAstal and maRine Environment – Geoportal alatki i podataka za održivo upravljanje životnom sredinom obale i mora) projekat koji ima za cilj kreiranje zajedničke platforme (Geoportala) za podatke, informacije i alatke fokusirane na obalno i morsko područje Jadransko-Jonske regije, integrišući postojeće baze podataka, portale i alatke razvijene u prethodnim projektima finansiranim od strane EU (SHAPE, ADRIPLAN i sl.)

U projektu PORTODIMARE učestvuje 11 partnerskih institucija iz 6 zemalja (Italija, Grčka, Slovenija, Crna Gora, Hrvatska i Bosna i Hercegovina), a vodeći partner je Regija Emilia Romagna iz Italije.

The post Otvorena Finalna konferencija projekta PORTODIMARE appeared first on Herceg Novi Cool.

NVU Ruke najavile su Novogodišnji online bazar koji će omogućiti lokalnim rukotvorcima da predstave svoje proizvode preko društvenih medija (Facebook & Instagram).

‘Cilj online bazara je da podržimo male proizvođače i biznise i podstaknemo građane da više koriste njihove usluge i proizvode, kako bi zajedno potpomogli njihov opstanak’ – kažu organizatori i pozivaju zainteresovane da im se jave i predstave svoje proizvode.

‘Da biste učestvovali potrebno je da na svojim Facebook profilima ili stranicama napravite objavu sa 5 do 10 slika i/ili video zapisa vaših reprezentativnih proizvoda, sa naslovom #onlinebazarnvuruke i da tagujete stranicu @NVURUKE kako bismo vas lakše pronašli’ – dodaju iz NVU Ruke i naglašavaju da prilozi treba da budu u novogodišnjem stilu.

Objave će postavljati na svojoj Facebook stranici i grupi koje imaju veliki broj posjeta, a za učesnike sa najviše lajkova najavljena su i iznenađenja.

‘Cilj nam je da prikažemo mnogo postova koji mogu biti online izlog za božićne i novogodišnje poklone za građane u Crnoj Gori. I na vrijeme smo, ako planiramo kupovinu već sada – originalni ručno rađeni proizvodi iz cijele naše zemlje mogu biti blagovremeno u našim rukama’ – objašnjavaju iz NVU Ruke.

Organizatori očekuju dobar odziv i dobar provod u kreativnoj interakciji i naglašavaju da su na učešće već pozvali redovne učesnike Stađunskih fešti.

‘Slutimo već, pošto imamo takvo iskustvo s našim rukotvorcima, da će nas pojedini praznični eksponati oduševiti. A ako se svide i posjetiocima naših stranica neka to i pokažu – zna se kako!’

The post Kupujmo lokalno – Novogodišnji online bazar appeared first on Herceg Novi Cool.

Dizajnerka nakita i slikarka Đurđa Milatović pripremila je novu kolekciju nakita u okviru linije The Bay Art.

‘Nova kolekcija je uglavnom nastala jesenas, u zadnja dva mjeseca. Sav nakit je napravljen od tzv. polimerne gline. To je plastična masa napravljena da podražava glinu. Relativno se lako obrađuje, a u zavisnosti od obrade ne mora nužno da ima plastični izgled. Lako se održava i vrlo je izdržljiva. Ne puca lako poput gline ili porculana’ – objašnjava Đurđa.

The post Statement komadi nakita hercegnovske dizajnerke appeared first on Herceg Novi Cool.

Ambasador Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori Branimir Jukić i predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić će u utorak, 15. decembra otkriti spomen ploču posvećenu putopiscu, slikaru i karikaturisti Zulfikaru Zuku Džumhuru, a nakon toga i obnovljenu spomen ploču osnivaču grada Tvrtku prvom Kotromaniću.
Podsjećamo i da je zbog afirmacije grada kojeg je neizmjerno volio, grupa Novljana, sastavljena od 14 hercegnovskih intelektualaca, književnika, novinara, slikara, među kojima je i crnogorski slikar Vojo Stanić, još 2014. godine podnijela inicijativu za podizanje biste posvećene Džumhuru.

Zuko Džumhur rođen je u Konjicu 24. septembra 1920. godine. Osnovnu školu i nižu gimanziju završio je u Beogradu, a višu gimanziju u Sarajevu 1939. godine. Počeo je da studira pravo, ali je prešao na likovnu akademiju i diplomirao u klasi Petra Dobrovića. Prve crteže objavio je u Narodnoj armiji 1974. godine, a bio je saradnik Ježa, Borbe, Politike, Oslobođenja, revije Danas. U NIN-u je bio stalni saradnik i urednik. Objavio je deset hiljada kakrikatura. Napisao je scenarije za više kratkih i tri igrana filma. Uradio trideset i pet scenografija za pozorište. Široj publici ostao je zapamćen kao autor i voditelj Hodoljublja, emisije sarajevske televizije. Zajedno sa Momom Kaporom napisao je knjigu „Zelena čoja Montenegra“

Herceg Novi je grad koji je volio i poznata je njegova rečenica da u njemu “sve živi od sunca, zbog sunca, za sunce” i da je zato došao i ostao u ovom gradu. Spomen ploča posvećena Džumhuru biće postavljena u blizini stare kafane “Hercegovina”, gdje je Zuko često sjedio u jednom kutku.

Spomen ploča Tvrtku prvom ispod Starog sata postavljena 1982. godine, kao poklon vajara Adnana Hodžića povodom 600 godina od osnivanja Herceg Novog. Tvrtko je udario temelje grada 1382. godine i dao mu ime Sveti Stefan. Sadašnji naziv – Herceg Novi ostao je gradu po Hercegu Stjepanu Vukšiću Kosači koji je u njemu imao svoj dvor, gdje je i umro 1466.godine. Ploča se sredinom 2018. godine odlomila i pala, a sada, nakon nešto više od dvije godine, biće postavljena obnovljena i težiće oko 300 kilograma.

The post Otkrivanje spomen ploče Zuku Džumhuru appeared first on Herceg Novi Cool.

Novosadska plaža u Igalu, jedan je od najvažnijih investicionih projekata koje,za područje hercegnovske opštine, planira JP Morsko dobro u sljedećoj godini. Kako se navodi iz tog preduzeća u toku je izrada tehničke dokumentacije, a završen je prijedlog idejnog rješenja. Dužina kupališta je 230 metara, a površina 2500 kvadrata. Pored ovog projekta za sljedeću godinu planira se i ulaganje u pješačku stazu na potezu od Bijele do Kamenara.

Prema sporazumu sa Agencijom za izgradnju i razvoj Herceg Novom, Morsko dobro je za prvu fazu izgradnje trotoara od Bijele do Kamenara opredijelilo 140 hiljada eura, dok će za drugu, koja bi trebalo da počne tokom 2021. godine dodati još 150 hiljada. Projektom je obuhvaćena izgradnja trotoara od kraja Bijele do Jošice na ukupnoj površini zahvata preko 2000 m2, čime je predviđeno uređenje raskrsnice lokalnog puta za Bijelu, pješačke staze, koja vodi do rta Sv. Neđelje, kao i proširenje trase.

Prostor će biti valorizovan u cilju kreiranja jedinstvene funkcionalne povezanosti Bijele sa Kamenarima, sa šetalištem. Planirano je hortikulturno uređenje uz postavljanje prigodne rasvjete, sanacija parapeta, uređenje obale, kao i opremanje vidikovca, sa klupama i drugim mobilijarom. Pješačka komunikacija biće dostupna i licima sa smanjenom pokretljivošću.

The post Novo ruho za Novosadsku plažu appeared first on Herceg Novi Cool.

Ambasador BiH u Crnoj Gori Branimir Jukić i predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić otkrili su danas spomen ploču posvećene putopiscu, slikaru i karikaturisti  Zulfikaru Zuku Džumhuru. Spomen ploča – Medaljon sa Zukovim likom djelo Novljanina, akademskog vajara Nikole Nikše Kosića – postavljena je u blizini nekadašnje kafane “Hercegovina” u kojoj je Zuko provodio dosta vremena i veliki dio svojih priča vezao za momente proveden u toj kultnoj kafani pored pijace. Ambasador Jukić zahvalio je intelektualcima koji su pokrenuli inicijativu da Zuko Džumhur dobije spomen ploču, ali i svim građanima Herceg Novog koji su uvijek pokazivali širinu.

„Zuko je po rođenju bio Konjičanin, po opredjeljenju Novljanin, ako smijem tako reći, ali i građanin svijeta. On to nije samo dokazao svojim karikatorama, hodoljubljem, putopisima, već i samim mentalitetom i načinom kako prikazivao život i vrijednostima koje je zastupao. Meni je zaista drago da Herceg Novi dijeli te vrijednosti. Zuko Džumhur je čovjek koji spaja i zaista mi je drago da u svim ovim vremenima obraćamo pažnju na stvari koje nas spajaju“, kazao je Jukić. Zuko i dalje živi u srcima, sjećanjima i pričama njegovog grada pjesnika i davnih junaka, kazao je predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i podsjetio na detalj iz Zukovog života.

„Prilikom otkrivanja spomen obilježja Aleksi Šantiću na Belavisti, Džumhur je kazao da je divno što će građane i njihove goste, bar nekada kada šetaju, predvoditi pjesnici. Od danas i sam Zuko je među njima sa kojima je drugovao – Andrićem, Kostićem, Ćopićem, Lalićem, Raičkovićem i mnogim drugim. Duh legende jugoslovenske umjetnosti, njegovi crteži i riječi, živjeće među nama u vječnom novskom kamenu, svakoga dana nas podsjećati na jedno više osjećanje života i svijeta. Hvala Zuku što je u naš grad došao na nekoliko dana, a ostao dvije decenije. Hvala mu na tituli ” Herceg među gradovima”, hvala za bogatsvo slika i riječi bliskih ljudima koje će o pred budućim generacijama otkrivati i osvjetljavati Herceg Novi i njegovu dušu“, kazao je predsjednik Katić.

Inicijativu da Zuku bude postavljeno spomen obilježje u gradu koji je volio, pokrenula je grupa Novljana, 14 hercegnovskih intelektualaca, književnika, novinara, slikara, među kojima je i poznati slikar Vojo Stanić. Od tada do danas, od inicijative do ostvarenja, Sekretarijat za kulturu i obrazovanje i Opština Herceg Novi prošli su brojne zakonske skale da se obavi kompletna procedura, pa se samo dozvola Uprave za zaštitu kulturnih dobara čekala 13 mjeseci. Najbitnije je da su uspjeli i da smo sada samo par koraka od mjesta gdje je Zuko volio „divaniti“ sa prijateljima. Volio je stvarati u parku Boka, sjedati u kafani Hercegovina, piti kafu u knjižari Kod Marka na trgu. Projekat za ploču i sve povezano za njeno postavljanje, uradio je arhitekta-konzervator Srđan Marlović.

The post Da duh legende jugoslovenske umjetnosti živi sa nama u vječnom novskom kamenu appeared first on Herceg Novi Cool.

Više od dvije decenije decembar je u Herceg Novom u znaku likovne scene. Mnoge aktivnosti su izostale ili bitno redukovane, ali odziv na 22.Hercegnovsku likovnu scenu, koja potvrđuje da umjetnost uvijek pronađe put, i ovoga puta je veliki. „

Avatar“, „Iz ciklusa vajanje svjetlosti“, „Nemirno more“, „Simfonija“, Školjka sa dva bisera“, naslovi su nekih od 43 izložena rada akademskih slikara i autodidakta. Od klasične štafelajne, radova olovkom, grafika, kombinovane akrilik do skulptura i instalacija, tehnike su koje su zastupljene na ovogodišnjoj likovnoj sceni u Gradskoj galeriji „Josip Bepo Benković“.

Pored različitih likovnih izraza (motivski pejzaži, figuracija), šarenolikost se ogleda i u generacijskoj pripadnosti i bogatom stvaralačkom pregnuću autora, od kojih su neki praktično na početku, do već ostvarenih i poznatih imena u likovnoj umjetnosti Herceg Novog, Crne Gore i šire.

‘Prateći trendove, trudimo se da umjetnost osim na pomenuti, tradicionalan način, bude dostupna i klikom na link na našem portalu mighn.me, kao i na instagram i facebook profilu. Izložbu, u postavci kustoskinje Jasmine Žitnik, možete pogledati svakog radnog dana od 8 do 13 časova i tokom mjeseca januara, uz poštovanje preporučenih epidemioloških mjera’ – poručuju iz gradske galerije.

Katalog izložbe

The post Hercegnovska likovna scena, uprkos pandemiji appeared first on Herceg Novi Cool.

Dani muzike, tradicionalna ljetna manifestacija koja ljetos nažalost nije održana, pružiće ljubiteljima umjetnosti priliku da, sa polugodišnjim zakašnjenjem, uživaju online počevši od 21. decembra.

Umjetnički direktor, maestro Boris Kraljević, program je, u skladu sa okolnostima, pripremio sa umjetnicima planiranim za ovogodišnje izdanje festivala, tako da ih oni prezentuju online, a  dostupni će biti preko Herceg fest  You tube kanala.

Jedan od programa, iz stalne sekcije Podijum mladih, biće izveden i snimljen za festivalsko prikazivanje u hercegnovskoj Muzičkoj školi.

Za produženo trajanje festivala, tokom januara, u saradnji sa Radio televizijom Herceg Novi, za ciklus emisija Moja muzika biće priređeni razgovori sa umjetnicima koji nastupaju na festivalu, dok će njihovi festivalski koncerti biti u cjelosti emitovani u drugim terminima programu televizije Herceg Novi.

Pokrovitelji festivala su i ove godine Ministarstvo kulture Crne Gore i  Opština Herceg Novi, Sekretarijat za kulturu i obrazovanje. Izvršni producent je JUK Herceg fest.

21. decembar 2020.

klavirski resital

Jonathan Kuo, Indonezija

program:Mozart, Schumann

23. decembar 2020.

Anđela Jovićević Brajović – sopran (Crna Gora)

Vesna Đokić – klavir (Crna Gora)

program: Dutina, Đukić, Prebanda, Hatze, Bajić, Konjović, Binički

26. decembar 2020.

MEĐUNARODNI PODIJUM MLADIH UMJETNIKA

Gudački Kvartet Arcobaleno (Srbija)

Dušan Aksentijević, klavir (Srbija)

program: Beethoven

Jovana Mršulja, flauta (Crna Gora)

Aleksej Molčanov, klavir (Crna Gora)

Program: Poulenc, Debussy, Demersseman

28. decembar 2020. 

Boban Bjelić, harmonika (Srbija) ,

Autorski koncert

30. decembar 2020. 

Veče klavirskih sonata L. V. Beethovena

Biljana Gorunović (Srbija)

Koncerti će biti dostupni na našem You tube kanalu: Video produkcija
Herceg fest od 18 časova. Slušaoce pozivamo da na Fb stranici, uz najavu programa dodaju svoje komentare nakon odgledanih/odslušanih programa.

The post Online Dani muzike appeared first on Herceg Novi Cool.

„Rolling Vawe EP“ naziv je prvog samostalnog izdanja hercegnovskog psytrance projekta Bonaca, iza kojeg stoji producent, stari trens fan i entuzijasta, Nebojša Gajić. Ovaj mini album, koji sadrži dvije trake posvećene moru „Adriatic Sunsets“ i „Rolling Wave“, objavila je u digitalnom formatu etiketa Prog ‘N’ Roll Records.

Trake se nalaze na većini platformi za digitalna izdanja, poput Beatport-a, Band camp-a, Spotify-a i Youtube-a, a kako nam objašnjava Gajić, Bonaca je projekat posvećen pravljenju dubokog i glatkog progresivnog psihodeličnog trensa, začinjenog s malo mediteranskog duha.

„U krugovima ljudi sa kojima komuniciram o produkciji često se koriste termini „pravljenje“ ili „slaganje“ muzike, jer sve se gradi iz malih segmenata, koji se pomoću ekvilajzera, kompresora i efekata slažu u jednu cjelinu. Za mene je produkcija bježanje od depresije, dosade, loših vijesti… ali je i izazov postići skladnu kompoziciju koja će slušaoca natjerati da pleše. U tome je čitava poenta elektronske muzike“. kaže za Gajić portal Hercegnovi.cool,  ističući da se produkcijom bavi isključivo iz hobija. Elektronska muzika, kaže, mora da bude energična i hipnotična, kako bi slušaoca uvela u neku vrstu „transcedentnog stanja“.

„Psihodelični trens mora da pokrva sve to kako bi opravdao naziv. Pokušavam da stvorim neki svoj zvuk, da mi trake ne zvuče generično, kao da ih „štancam“ od semplova. Koristim uglavnom virtuelne sintisajzere. Njima pravim bas linije i melodije. Pojedine efekte dobijam iz sempl pakovanja, a neke i pravim na tim sintisajzerima. Reakcije su pozitivne. Trudiću se da ostanem na ovom kursu“, objašnjava dalje Gajić.

https://youtube.com/playlist?list=PLC5h9vJFJStR9VCR0OBqMfZInSYjuQwZb

The post Trens posvećen moru – novi projekat elektronske muzike iz HN appeared first on Herceg Novi Cool.

Mini Božićni bazar humanitarnog karaktera otvoren je i danas u okviru kompleksa People’s na Toploj.

Hercegnovski kreativci na desetak štandova nude svoje rukotvorine među kojima je lako naći idealne božićne i novogodišnje poklone. U ponudi su praznična dekoracija, slike, suveniri ali i kreacije modne kuće Anex, kao i odličan izbor igračaka.

Posjetioci mogu da daju dobrovoljne priloge za oboljelog Luku Milišu.

Bazar je otvoren do 18 sati.

The post Humanitarni bazar u People’s-u appeared first on Herceg Novi Cool.

Hercegnovski muzički projekat STO1K, tj Dragiša Boca predstavio je „Muk“ – novu pjesmu realizovanu u saradnji sa Mihajlom Zdravkovim, akka Amonte. Pjesma koja je urađena u potpuno domaćoj produkciji – studija STO1K, objavljena je na Youtube-u u petak, a kako pričaju autori, tema pjesme je prolazak kroz život na tuđi račun i bježanju od sebe samog. Ili barem o pokušaju bjekstva.

„Vidim mnogo kognitivne disonance u našem društvu. Pokušavaju da prodaju sebičnost, samoživlje i hodanje po leševima kao nekakvu “pamet” i snalažljivost. Ali činjenica je da svaki čovjek u sebi ima  moralni kompas, i vrlo je svjestan toga što radi… To ga uništava iznutra. Možemo lagati druge ali ne možemo slagati sebe. Čovjek je nebjesko biće i mora sebe držati odgovornim i ponosno nositi teret sebe i svojih voljenih. Rad je stvorio čovjeka, a nerad gospodina. A kako kaže moj otac “da bi se odmorio, moraš imati od čega da se odmoriš”. Sanjamo o luksuzu i životu bez briga ali takva zona komfora uvijek vodi ravno u pakao. Kroz tiho, konstantno atrofiranje“, priča za Herceg Novi Dragiša Boca koji je uradio muziku, produkciju, miksing i mastering, dokjetekst za pjesmu i vokal uradio Mihajlo Zdravkov. U realizaciji spota, pored Dragiše i Mihajla učestvovala je i Milica Boca, pjesma se svjetlost dana ugledala nakon skoro godinu i po rada.

„Dugo smo radili na ovoj pjesmi, prvenstveno zato što je ovo prvo izdanje u potpuno “domaćoj” produkciji. Miks i master sam ovaj put radio sam i moram priznati da uopšte nije bilo lako…ali vrijedilo je. Sada smo konačno sposobni da izbacujemo gotove pjesme sami. Sljedeći cilj nam je ubrzavanje ovog procesa i češće izbacivanje pjesama. Planiram da nastavim saradnju sa Amonte i da vam pokažemo još mnogo štošta“, priča nam dalje Dragiša. Mladi hercegnovski muzičar objašnajva da je izradu spota pratilo nespavanje i redovno pomanjkanje sati tokom dana, ali je krajnji rezultat nešto što anulira sve teškoće.

„Ove godine sam proveo mnogo vremena istražujući muziku kroz gitaru. Mislim da je konačno vrijeme da napišem solo album i radim na tome. Neću pokušavati da to silim, praksa je pokazala da je to nemoguće, ali definitivno ću raditi na tome da vam predstavim barem par pjesama na ljeto, ako ne i kompletan album“, objašnjava nam dalje Dragiša istučući da je on prije svega gitarista i da je taj instrument nešto što bi trebalo da ga determiniše kao muzičara i kanališe u daljem radu.

„Svo ovo lutanje i istraživanje, da ne kažem izučavanje elektronske muzike je stranputica koja za konačnu svrhu ima podržavanje sviračke muzike. Postoji određeni zvuk koji imam u glavi i bilo je potrebno mnogo vremena da mu se približim… Ali treba očekivati nešto potpuno novo, i to na svjetskoj sceni, ne samo domaćoj. Odavno sam odustao od ideje ozbiljnog benda u Herceg Novom tako da se sve vrijeme spremam da budem sposoban da radim na tome sam“, najavljuje STO1K dodajući da sprema i live nastupe uz nadanje da će pandemija i ostali problemi oko Covida konačno biti prevaziđeni i da če očeti konačno ponovo svirke i normalniji život. Dragiša Boca trenutno radi i sa Marko Mitrovićem, akka Remety Beat na novim pjesmama projekta „Katedre Za Beton“.

„To je dosta vedriji zvuk, nešto u domenu pjesme “Idemo na More”. Možda malo masnije… Ali svakako veselo i melodično“, kaže Dragiša. Dodaje da se STO1K studio širi i upravo je u finalnoj fazi sređivanje prostorije za snimanje i probe.

„tako da sam vrlo uzbuđen što zima dolazi. To mi je san od kako sam klinac… I jedva čekam da zadžemujem sa društvom“, zaključuje Dragiša uz zahvalnost svima koji ga podržavaju u muzičkom putovanju.

The post Novi projekat Dragiše Boce: Muk kojim se mnogo govori appeared first on Herceg Novi Cool.

Piše: Vitka Vujnović, novinarka

Svako vrijeme, pa i ovo  obojeno pandemijom virusa čije ime namjerno neću pominjati,  može biti bolje, samo  ako  uradimo sve što možemo da ga takvim učinimo. A šta smo uradili u kulturi?

Ovu 2020. ne samo kod nas nego i u svijetu  pandemija je  “zaledila”, smjestila u samoizolaciju, a kulturu u karantin. Na  početku je sve bilo okrenuto propasti turističke sezone, pa onda želji da podržimo preopterećene medicinske radnike i volontere, pa traženju načina da se ohrabre privrednici i veliki i mal, da se smanje ili izbjegnu ekonomske, socijalne, psihološke posljedice… Kultura, uz sve to,po ko zna koji put nije stigla na red. Ovo je opšti utisak i okvir za sliku kulturnog života i u Herceg Novom  u 2020. godini.

Kulturu su pokušali da definišu mnogi, ali  ona ostaje od svih definicija šira. Oslanjajući se zato na izvorno značenje ove riječi nastale od glagola colere, što  između ostalog  znači njegovati, štititi, kultivisati,  osvrt  započinjem odgovorom na pitanje: kako smo štitili, obnavljali, njegovali ono  što imamo,  što je bilo zaboravljeno, dugo  zapostavljano a nesumnjivo je vrijedno kulturno naslijeđe?

Otvaranje uređene Njegoševe škole (2018) i podsjećanje  da je škola na Toploj radila još  1769. godine  za mene je  trenutak od koga je snažnije nego decenijama unazad pokrenuto osmišljenije i istrajnije njegovanje i zaštita materijalne kulturne baštine u Novom.  Rezultat je 2020. vrijedan hvale.

 Obnavljanje kuće Iva Andrića  u fazi je uređenja enterijera. Završena je obnova Paviljona Gradske muzike na Karači. Postavljene su spomen ploče – sjećanje na osnivača grada kralja Tvrtka  ali  i na  slavnog putopisca, i zaljubljenika u Novi – Zuka Džumhura. Dobro je promišljen i odlično završen konkurs za izradu  spomenika znamenitom Mirku Komnenoviću. Herceg Novi je postao i zvanično  član Evropske federacije gradova sa fortifikacijama – EFFORTS čija je misija očuvanje i upotreba fortifikacionog naslijeđa. Rad projektne grupe za izradu ekstenzije nominacije za upis tvrđave Forte Mare na UNESCO listu, podrazumijevao je učešće  predstavnika hercegnovske opštine i intenzivnu saradnju sa lokalnom zajednicom. Na digitalizovanu Kanli kulu u okviru ranijeg projekta  ”Fortress ReInvented” već smo navikli.

U svijetu kulture “karantinskog tipa” prije vremena je završen Praznik mimoze. Hercegnovske aprilske pozorišne svečanosti preoblikovane su u regionalni festival  radio drame, vrlo uspješno. Po ideji Vuka Vukovića realizovalo ih je Hercegnovsko pozorište koje i dalje nema svoju adresu. Možda je opet dobije, u Palati Burovina iz koje je svojevremeno iseljeno, mimo svoje volje. Nagovještava se konačno dobra saradnja Opštine,Muzičke škole Herceg festa i novskog Pozorišta. Čekamo I dobru bolju Minsiatsrva.

Ljetni festivali – Dani muzike izmješteni u decembar u on line formatu. Trg od knjige u skraćenom, trodnevnom izdanju održan u oktobru, tokom Dana grada. Guitar art summer fest – obilježio svoj termin medijskim podsjećanjem na program Guitar visual art – izložbe organizovane minulih godina u galeriji “Sue Ryder”. Od filmskog festivala  se na žalost odustalo, no valja napomenuti da o njemu ne odlučujemo samo u Novom. I u Herceg festu. S obzirom na  status festival od nacionalnog značaja od Ministarstva kulture traženo je da sredstva opredijeljena za festival i Ministarstvo i Opština usmjere na nabavku bioskopske opreme koju svake godine iznajmljujemo. Odgovora nije bilo, premda bi ovo značilo ulaganje u budućnost festivala koji Novljani vole. Nagovješteno je skraćeno izdanje i spomen na Zorana Živkovića koji je decenijama bio u organizaciji festivala. Herceg fest optimistično je najavio ljeto – program “Budjenje ljeta” otvorio je tvrđavu Forte mare. Pokušali su da ustale i filmski program za djecu i odrasle u Dvorani “Park”…nedostajalo je publike. Dah teatra osjetili smo tokom Oktobarskih dana grada.

Hercegnovski strip festival je zasijao. Stigla je u Novi većina značajnih gostiju, održani skoro svi program. Ono što je nedostajalo nadoknađeno je dobrom atmosferom.

KSC Diano hrabro je stupio na Kanli kulu i tradicionalnim koncertom obilježio kraj neobične školske godine. Neće odustati ni od novogodišnjeg koncerta – okreću se on line formi i emitovanju odabranih numera na RT Herceg Novi.

U Galeriji i Muzeju  prilagođavali su se propisanim mjerama, a nastavili su izložbe-sjećanja na novske umjetnike, ove godine na Mata Đuranovića,  okupili su  umjetnike profesonalce i one samouke na 22. Hercegnovskoj likovnoj sceni. Pripremaju i Hercegnovski zimski salon.

U Muzičkoj školi, koncerti učenika  i profesora i niz  novih nagrada – sve u on line svijetu. Napreduju novi filmski projekti Ivana Marinovića i Ivana Salatića.

Stigle su i nove knjige autora iz Novog. Nisu na žalost sve promovisane ali važno je da su tu.

Sve je aktivniji dječiji hor “Cvrkutići” a oglasila su se tu i tamo na uslovima prilagođene načine,  i novska kulturno umjetnička društva, Gradska i Mjesna muzika Đenovići.

Možda je u ovom osvrtu ponešto i propušteno. Ali kad sve saberemo, dobri smo, kako nam je bilo i na žalost još jeste.

Zaključak, jer je to jače od mene, neka ipak bude, svako vrijeme može biti bolje, pa i ovo obojeno “karantinskom” ili on line kulturom, ako uradimo baš sve što je u našoj moći! Ako ono  što nam je najviše nedostajalo- pravi kreativni susreti u bioskopu ili pozorištu, na promocijama, izložbama, koncertima nadoknadimo srcem ili naredne godine.  Jer i ovaj presjek pokazuje da ima još onih koji nam šalju poruku da se sve može samo kad se hoće.

The post Vrijeme “kulture u karantinu” može biti bolje, ako ga takvim učinimo appeared first on Herceg Novi Cool.

Arhitekta konzervator Srđan Marlović dobio je Nagradu na salonu arhitekture Crne Gore za Paviljon Gradske muzike u Herceg Novom. Ovo je treća nagrada za arhitekturu koju je Srđan Marlović, kao izuzetno priznanje struke, zaslužio za projekte realizovane u Herceg Novom. Novo Marlovićevo priznanje kao i  dva  međunarodna priznanja ranije zaslužena  za rekonstrukciju Kapucinske bolnice u Starom gradu su priznanje i za Herceg Novi  i za sve koji su podržali ove zahtjevne. Nagradu za obnovu Paviljona gradske muzike dodijeli je Savez arhitekata Crne Gore koji i organizuje  Crnogorski salon arhitekture koji je bijenalni i obuhvata period od 2018. do kraja 2020. godine, što dovoljno govori o izuzetnom kvalitetu i konkurenciji.

„Veoma mi je drago da je respektabilni međunarodni žiri sačinjen od referentnih stručnjaka iz oblasti arhitekture prepoznao ovaj projekat kao najkvalitetniji koji je izveden u periodu od 2018. do 2020. godine. Nagrade koje dodjeljuju strukovne organizacije na nacionalnom nivou su uvijek velika satisfakcija jer autorima saopštavaju veoma važnu poruku a to je da se strukom bave na izuzetno kvalitetan način“, kaže Marlović. Nagrađenim projektom Srđana Marlovića nesumnjivo je data nova vrijednost  Paviljonu Gradske muzike koji je podignut na ostacima bastiona Sv. Jeronima a dovršen  1919.godine.  Temeljna obnova paviljona, obavljena na stogodišnjicu njegovog postojanja, razotkrila je atrofirane istorijske slojeve koji su skoro u potpunosti nestali improvizovanom obnovom početkom 1960-ih godina. Ovaj značajan jubilej obilježen je kompleksnom obnovim, revitalizacijom i afirmacijom paviljona i svih njegovih istorijskih slojeva. Složenim intervencijama došlo se do podataka o izvornim elementima pojedinih dijelova enterijera, od kojih se može izdvojiti rasvjeta od bohemijskog kristala – koja je sada obnovljena u izvornom duhu iz 1935. godine i to, što vrijedi naglasiti, angažovanjem istog proizvođača koji i danas postoji.

U tekstualnom obrazloženju projekta navedeno je da je „ogoljena istoričnost podzemnog i nadzemnog nivoa objedinjena  horizontalnom ravni – koja hipertrofiranim refleksijama, oštrim kadrovima, kontrastom potpune hladnoće i apsolutne topline, generiše transmisiju višestrukih istorijskih kontinuuma u savremenu cjelinu.“ Što u potpunosti odgovara i zadatku ovogodišnjeg Salona  koji je definisan riječju „Trans-MISIJA“.

The post Marloviću nagrada crnogorskog salona arhitekture appeared first on Herceg Novi Cool.

AriaEvents, nova produkcijska platforma nastala u Herceg Novom i Boki, u niskom je startu i sa radom kreće sutra online streaming-om muzičkog seta hercegnovskog DJ-a Nessuno-a.

‘ARIA je kao ideja nastala u relativno kratkom vremenskom periodu, u vremenu kada je sve stalo, a društvene aktivnosti se svele na minimum i kada je svaki vid socijalnog života  gotovo nestao.
Grupa kreativnih mladih ljudi motivisani su težnjom da svu svoju pokretačku energiju usmjere na lični, ali i razvoj kolektivne svijesti’ – kažu osnivači.

Namjera im je, kako pojašnjavaju, da svoj umjetnički  izražaj  prikažu kroz muziku, dizajn, fotografiju i slično i time ukažu naprirodne znamenitosti, ali isto tako i ukažu na mnoge probleme sa kojim se priroda i društvo suočavaju i time doprinesu boljem očuvanju životne sredine i razvoju ekološke svijesti.

The post ARIA, nova umjetničko-ekološka platforma sutra kreće sa radom appeared first on Herceg Novi Cool.

Rambo Amadeus & Five Winettous,  s ponosom predstavljaju novu pjesmu i novi spot – Ukusu pobjede. Premijerano izdanje pjesme je na Rambovom YouTube kanalu postavljeno bez zvuka, jer je želja, kako navodi poznati hercegnovski umjetnik, da barem za ovih 4 minuta, koliko spot traje osjetimo i doživimo ovu pjesmu, baš kao i dragi glumci – učesnici koji su glumili u ovom spotu a koji su članovi Udruženja gluvih Beograda. Rambova prvobitna zamisao, kada je krenula realizacija bezzvučnog spota, bila je da za spot ove pjesme angažuje nekog profesionalnog tumača za znakovni jezik i da ga snimi kako direktno prevodi tekst ove pjesme.

„Neka vas ne čudi što ne čujete zvuk. Nije slučajno. Ideja je bila da dodatno dekonstruišem i ukažem na suštinsku malicioznost svih tih ” Life coach” sentenci koje se koriste i troše po reklamama za robu šioroke potrošnje, ali i za zavodjenje neke vrste kvazioptimističke atmosfere, i kvazi elana koji treba da vlada i u korporacijama i u društvu u cjelini. A zapravo čovjek nakon svih tih LifeCoach seansi se osjeća lošije nego prije. Naročito me zabavljala pomisao – kako će izgledati prevod moje sentence, namjerno prošvercovene medju life coach “NLP” slogane. “ Jedi Govna!!” Međutim – nakon konsultacija sa profesionalnim prevodiocima za srpski znakovni jezik, i na njihov predlog, pozvali su me da posjetim udruženje gluvih Beograda“, objasnio je Rambo. Prilikom te posjete, kako dalje dodaje, realnost je nadrasla i srušila unaprijed spremljeni koncept. Naime, kako kaže „činjenica da su članovi udruženja pokazali želju da učestvuju u spotu, i ne samo to, nego da ga sami koncipiraju, režiraju, snime i glume u njemu – ovoj pjesmi i spotu daju vrijednost koja sama po sebi nadilazi domete mog muzičkog stvaralaštva, i prenijele ih u neki mnogo veći prostor“.

„Zanimljivo je i da sam, nakon montiranja spota shvatio da moram opet da otpjevam već završen, smiksan komad, drugom bojom glasa i intonacijom. Tek kada sam sa ponovim pjevanjem završio, shvatio sam da me kroz taj proces zapravo vodila slika, atmosfera i posvećenost učesnika u spotu, pa je ovo zapravo prvi put da sam se nakon urađenog videa vratio na prepravljanje muzike, inspirisan snagom slike. Dakle, nek vas ne čudi što ne čujete zvuk. Verziju sa zvukom postavićemo za koji dan, dok bar jednom ne ” preslušate” pjesmu na ovaj način“, poručio je poznati umjetnik u tekstu koji prati novi spot u kojem učestvuju: Vojislav Đorđević 1998 – Beograd, Darko Nikolić 1981 – Beograd, Jovana Gojković 2001 – Novi Sad, Kristina Forgo 1994 – Beograd,

The post Preslušajte bar jednom pjesmu bez zvuka appeared first on Herceg Novi Cool.