Projekat “Inovativni pristup i digitalni sadržaji u istorijskim utvrđenjima” u kojem je partner Opština Herceg Novi podržan je u okviru Interreg IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora.

Vodeći partner na projektu je Muzej Grada Šibenika, a ostali su, pored Herceg Novog, Muzej Grada Zenice i Općina Klis. 

Projektom su obuhvaćene tvrđava Sv. Mihovila u Šibeniku, tvrđava Klis u istoimenom gradu, Vranduk u Zenici i Kanli Kula u Herceg Novom.

Prema planu, Kanli Kula će biti dio takozvanog „kulturnog 3D mappinga“, a rezultati aktivnosti biće nove ponude – “pametne naočare” kroz koje će posjetici moći da vide i iskuse kako je tvrđava nekada izgledala i za koje namjene je bila korišćena, kao i moderni audio vodič.

Projekat želi istoriju utvrđenja Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore prikazati uz pomoć modernih tehnologija i tako podstaći nove verzije i vizije kulturnog turizma.

Cilj je razvoj i unapređenje postojeće turističke ponude, kroz inovativan pristup i upotrebu digitalnih sadržaja. Tvrđave, kao kulturno-istorijsko nasljeđe neprocjenjive vrijednosti, oživjeće na održiv način, objasnili su iz opštinske Kancelarije za međunarodnu saradnju.

Takođe, kroz rad na projektu biće značajno osnažena prekogranična saradnja četiri partnerska grada i unaprijeđeni njihovi kapaciteti kada je u pitanju upravljanje projektima.

Ukupna vrijednost projekta za sve partnere iznosi 1.390.728 eura, od čega je za opštinu Herceg Novi opredijeljeno 213.373 eura.

Za dodjelu sredstava u tematskom prioritetu 3. – „Unapređenje i razvoj turizma i zaštita kulturne i prirodne baštine“ ukupno je prijavljeno 37 projekata, a projekat “Inovativni pristup i digitalni sadržaji u istorijskim utvrđenjima“ našao se među pet odabranih za finansiranje.

Facebook post Hercegnovskog pozorišta prenosimo u cjelini:

DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN + MOLBA UOČI NOV(SK)IH IZBORA

Danas je 33 godine od zasjedanja Osnivačke skupštine na kojoj je osnovano Hercegnovsko pozorište, donesen poslovnik o radu, izabrani samoupravno-stručni organi, usvojen finansijski plan. Raspisan je konkurs za prijem novih članova na koji se javilo pedesetak ljudi. Savjet pozorišta odlučio je da ovo amatersko pozorište svoj život započne veselom scenskom igrom kakve su “Stilske vježbe” Rejmona Kenoa, čija premijera, 31. oktobra je i Dan pozorišta.

U prethodnih par godina u više navrata proslavili smo tridesetogodišnji jubilej: od obnove starih predstava i izvođenja cjelokupnog repertoara koji je u tom trenutku brojao 6 predstava, do svečane akademije kojom je obilježeno i 20 godina festivala HAPS.

Na današnji dan – formalno pravni rođendan, Pozorište je bez adrese, raseljeno lice, dokumenti na jednoj, scenografije starih predstava na drugoj, kostimi na trećoj adresi. Predstave su žive, ali se igraju rijetko, mada dugo traju, naređalo se i započetih priča i projekata, koje čekaju veće razumijevanje onih koji Hercegnovsko Pozorište koriste kao argument u izbornim trkama, znajući da je pozorište argument u svakom gradu.

Na današnji dan, formalno-pravno molimo učesnike u predstojećim izborima za novski parlament da nas NE UZIMAJU U USTA, sve dok ne budu sjeli u skupštinske klupe i odlučili da Hercegnovsko pozorište čini bitnu razliku u Novome.
I glasaju za tu razliku.

Na tekućem 50. Hercegnovskom zimskom salonu izloženi su radovi crnogorskih slikara i vajara nagrađenih u prethodnih pola vijeka te likovne smotre. Pitali smo hercegnovske umjetnike i istoričare umjetnosti da, u okviru te dream team selekcije, izaberu svoje favorite. Evo odgovora:

Nikola Ćurčin, slikar

”Na izložbi su za mene možda najbolji radovi Aleksandra Prijića i Zorana Bulatovića  – ostavljaju neki najupečtaljiviji utisak. Nemam neki poseban razlog, nego jednostavno kad pogledam neko djelo ono ili me udari ili me ne dotakne. Ova dva  me svaki put nanovo potpuno pomjere”

Kristina Milatović, istoričarka umjetnosti

”Biću onako krajnje staromodna, da tako kažem, ali moj favorit na ovoj izložbi je rad pod nazivom Splav Anđelka Arnautovića i to iz više razloga. Prvenstveno zato što jednu boju kao što je crvena, koju je jako teško i najčešće nezahvalno koristiti u radovima kao jednu celinu, koristi u cjelosti. Ta mračna atmosfera tog puta u nepoznato, figure koja leži na splavu zavezanih očiju i cijele kosturske glave i ta, prosto, figura koja je kao u njegovim mislima i lebdi iznad njega je onako magična i mračna. Ja sam u tom mračnom fazonu večeras i to mi je definitivno favorit”

Izabela Matoš, slikarka

”Veoma je teško reći koji je omiljeni rad ili izdvojiti nešto od ovoga likovnog bogatstva koje imamo ovdje u galeriji izloženo. Ovo je zaista presjek najraznovrsnijeg slikarstva i skulpture i nekako je baš vrlo nezahvalno i teško reći šta mi je najdraže. Ogromnu većinu ovih radova negdje ono kao znamo i gledali smo ih često i nekako to ti je tu pa se navikneš na te radove, ali onda kada vidiš ovako sve na jednom mjestu vidiš u stvari da je ovo izuzetan kvalitet i da je vrlo raznovrsno i vrlo je teško izdvojiti nešto”

Vojo Kilibarda, slikar

”Zaista moram iznijeti sve najveće pohvale organizatorima jer je vrlo teško bilo odraditi ovakav jedan salon sa toliko mnogo radova i autora i moram zaista da konstatujem da je ovo istorija likovne scene ne samo Crne Gore nego i mnogo šire, iako su tu samo radovi umjetnika iz Crne Gore. Teško je odlučiti i reći koji mi je rad najmiliji ili šta je tu nekao što bih izdvojio, ali recimo pored tih velikana kao što su Vojo Stanić, Bato Pravilović, Aco Prijić, iz srednje generacije vrijedno pomena je djelo Darka Vlaovića (Odsjaj crnog ferarija). Izdvojio bih i neke  umjetnike mlađe generacije i zaista ne bih ništa odvajao jer je sve ovo veoma vrijedno i predstavlja ogromno kulturno bogatstvo ovoga grada”

50. Hercegnovski zimski salon otvoren je do 2. marta, u u galeriji Josip Bepo Benković

Biti DJ bi u prevodu na naš jezik bio bi muzički urednik, samo što, za razliku od radija, dok puštate muziku vi ste u direktnom kontaktu sa publikom i osjećate ili ne osjećate njihovu energiju, u jednoj rečenici je Novljanin, Miloš Vučković, aka DJ Soft85, opisao značenje posla kojim s bavi 15 godina. Petnaestogodišnjicu svoje zapažene karijere Miloš, koji je član Groovy Castel Nuovo ekipe, obilježiće u u petak desetog i subotu 11. februara raznim DJ programima i izložbama u klubovima Stanica i Tondo. A za Herceg Novi Cool priča kako je sve krenulo kada je kao tinejdžer poslije žurki okupljao društvo i puštao im muziku.

,,Sve je počelo kad sam imao 15 godina, a za vrijeme prvog ENTRANSA 2002.  godine. Poslije festivala išli bismo dalje na zez… Vodio bih ljude na afterparty na Plažu M. i puštao muziku za ekipu do popodnevnih časova. Prije toga sam skupljao muziku i vježbao satima kod kuće na kompjuteru radeći u Traktor DJ studio 1.6. programu, koji je među prvima bio popularan za DJ miksovanje na kompu”, kaže Soft85 objašnjavajući da se u DJ-ing ulazi mlad i prije svega iz ljubavi prema muzici. Opet ta ljubav se stvara slušajući puno dobre muzike i kretajući se po klubovima.

,,Izlazio sam u klubove Forte mare, Teutu, Tondo, Studio, Kapitano, Debela Berta, Jazz cafe, Pozorište… gdje bih uživao slušajući muziku tada i danas jakih imena kao sto su Silicone soul, Haris, Marko Nastić…i pratio producente kako puštaju i prave muziku na žurkama”, prisjeća se Miloš. Naravno da bi se postalo dobar DJ mora se imati i muzičkog talenta i znanja da bise izabrale najbolje i najnovije numere. I ne samo pratiti trendovi i dešavanja u muzici već i tehnologiji, gdje je DJ-ing u kratkom vremenu možda i najviše evoluirao.

,,Od gramofona, plejera pa sada do kompjutera i uvijek moraš da ideš u korak sa vremenom – puštao si prvo na pločama, pa plejerima i sada kompjuteru”, kaže Miloš objašnjavajući da je dobar DJ onaj koji pogodi ukus većine publike, ali i da nađe neke muzičke numere koje nisu čuli, a koja će ih prodrmati i donijeti im dobru energiju.

,,Da bi se to postiglo puno mora da se posveti istraživačkom radu i nalazi novu muziku. Bavljenje muzikom to jest DJ počinje se prvo po kućnim zabavama gdje najbliži ljudi prepoznaju tvoj talenat. Prvi korak ka tome da jednog dana postanete profesionalni DJ i producent  je, kao i kod muzičara, da imate svoju opremu na kojoj se vježba i sprema set, muzika, za zabave raznim povodima i na različitim mjestima, zato je bitno znati gdje i za koga puštate muziku. Ovaj posao se prvenstveno radi iz ljubavi prema muzici i povratnoj energiji koju vam vraća publika kada napravim dobar mix i pustim vrhunsku numeru. Meni je muzika kao Sunčeva energija, a ja sam tip čovjeka koji voli dobar dan”,  priča dalje Miloš dodajući da se ne može generalno govoriti koliko je isplativ njegov posao, kao i mnogo drugih kreativnih stvari na ovim prostorima.

,,Koliko ćete biti plaćeni zavisi koliko vas publika voli i prati”, priča dalje Soft85 objašnjavajući da je obilježavanje jubileja povezano i sa novom stepenicom u njegovom radu.

,,Sada kada sam završio produkciju zvuka počinjem i sam da stvaram muziku! Zato obilježavam 15 godina puštanja muzike i najavljujem svoj producenski rad, gdje ću u saradnji sa našim eminentnim muzičarima uskoro i izdati svoj prvi album”, objašnjava dalje Miloš. Za razliku od predrasuda da je DJ-ing nezahtjevan posao i da je vrlo lako se time baviti, samomalo znate nešto o muzici i imate kompjuter sa adektvatnim softverom i vi ste DJ, Miloš otkriva da je to ipak  veoma je naporan i zahtjevan posao

,,Radi se noću, pod velikom količinom decibela i sa mnogo ljudi. Tu masu ljudi treba razumjeti i pronaći pravu muziku za njih, dok kao producent i autor muzike imate svoju publiku koja vas svuda prati i zna šta mogu da očekuju. Kao DJ najveće zadovoljstvo naravno pruža publika koja pleše uz muziku koju puštate pa se tako stvara i pozitivna atmosfera do karnevalskog ushićenja”, priča Miloš i na pitanje šta najviše voli da pušta, otkriva da da je to muzika za publiku

,,,Iako to sada zvuči nelogično i nameće se pitanje – a za koga drugog? Ali, ima onih koji puštaju muziku samo za sebe, te onda ne ispadne dobar žur, party. Publika je ta koja me inspiriše i uz koju plovim zajedno na muzičkim talasima, a pošto sam sa mora, za DJ pultom se osjećam kao kapetan u svom brodu. Kad me pitaju šta najviše volim da puštam, zavisi od moje inspiracije kao i publike uglavnom je to elektro jazz jer kroz svoju muziku na neki način i edukujem mlađu publiku da postoje razni pravci i da mogu da se umiksuju”, navodi Soft85, dodajući da je na neki način njegovu umejtnost i opredjeljenje u muzičkim izborima i bavljenju DJ-ingom kanalisala činjenica da je iz Herceg Novog.

,,Ovo je grad umjetnika – slikara, muzičara, glumaca itd, tako da sam imao velike uzore kao mlad i sa njima stekao tu ljudsku širinu koju umjetnost ima, jer ona ne poznaje granice, zidove, vjere i religije, kao ni boju kože. Herceg Novi prati sve umjetničke pravce i u koraku smo sa svijetom, npr. Izabela Matoš u slikarstvu ili Antonije Pušić – Rambo u rock muzici”, kaže Miloš podsjećajući da je Herceg Novi odavno bio postavljen na mapu gradova sa muzičkim festivalima, još kada je Nebojša Grgić organizovao Entrance u Potkopu na Rosama, pa do sad novih festivala kao što je EKO fest – Ekološko Muzičko Umjetnički Festival, čiji je i Soft85 dio.

Fotografije: Miloš Samardžić za Herceg Fest i Praznik mimoze

Prvi turnir u piciginu u okviru Praznika mimoze održan je jutros, na Staroj Banji. Na administrativno ubilježenoj temperaturi vode od 11-12 C igralo je čak šest hercegnovskih ekipa – Kombinovani Veterani, Zelenika, Pub Got, Batovi, Furešti i Brancini – a vrednovan je najatraktivniji potez, najdužu serija udaraca, kao i kolektivnu igra.

Žiri u sastavu Mićko Vukićević, ispred Herceg Festa i Neno Konjević i Lazar Doklestić – članovi NVO Picigin HN i članovi ekipe koja je u Splitu 2011 ponijela titulu prvaka Jadrana, odlučio je da je najbolja  ukupno bila ekipa Batovi, najšarmantnija ekipa Zelenika, a najatraktivniji potez izveo Danilo Tomić (Zelenika)

Pobjedni;ka ekipa je igrala u sastavu u sastavu:  Nikola Brčić, Ognjen Vujičić, Marko Grbavac, Haris Agović i Željko Stamenković

Organizatori poručuju da su prezadovoljni odzivom i ekipa i publike, dok su učesnici prezadovoljni atmosferom, igrom i organizacijom.

Muzička pratnja prvog zimskog takmičenja u piciginu bio je Stari kapetan.

U nastavku Praznika mimoze, večeras u 7 sati u Igalu počinje Otvorena ulica – koncert  Boka benda i Duje i Kastel novo benda.

Dijalog  ”Čas u čast Petru Lubardi”, povodom godišnjice smrti tog velikana jugoslovenskog slikarstva, biće održan  13. februara u 13 sati, u lounge baru Amerika, u organizaciji Udruženja Likovnih Umjetnika – Herceg Novi i Fondacije Petar Lubarda.

Ulogu moderatora dijaloga imaće Višnja Kosović.

U sklopu časa publika će imati prilike da vidi izložbu radova učenika srednjih škola koje su učestvovale na konkursu pod nazivom ”Lubarda kao inspiracija”- “Petar Lubarda” Cetinje, “Stojan Cerović” Nikšić, “Ivan Goran Kovačić” Herceg Novi, “Mladost” Tivat, “Slobodan Škerović” Podgorica,”Petar I Petrović Njegoš” Danilovgrad

Ova postavka je prvi put izložena u Višegradu.

Fondacija Petar Lubarda je osnovana  2005. godine. Do sada je priredila dvije monografije i oko 20 manifestacija trudeći se da obilježi  dan Lubardinog rođenja, 27. jul i dan smrti, 13. februar.

Povodom 15-godišnjice karijere Miloša Vučkovića, odnosno DJ-a Soft85, u hercegnovskim klubovima Stanica i Tondo za subotu je zakazan multimedijalni rođendanski event – izložba fotografija ‘’Miloš’ Đorđija Vučkovića, video art i DJ-ing sesije koje nose regionalne DJ zvijezde, Miloševi dugogodišnji saradnici i drugari iz Herceg Novog i Beograda, gdje je paralelno gradio karijeru i pobirao naklonost veoma zahtjevne klupske publike. Party i izložba neće biti samo omaž dosadašnjem Miloševom muzičkom radu, već i najava novog smjera u karijeri – autorskog, produkcijskog angažmana i skorog ulaska u studio gdje će se kuvati prvi album.

Beogradski fotograf, video artist i DJ Đorđije Vučković, koji je u svojoj karijeri organizovao mnogo koncerata, izložbi, modnih revija i klupskih događaja, Miloša poznaje još od ranih DJ dana, kada je taj energični Novljanin pravio sjajne afterpartije. Poslije godina vođenja kafe galerije u kojoj se okupljao sav umjetnički svijet iz Srbije i Crne Gore i otkrivanja brojnih slikara, DJ-eva, kreatora i muzičara, Milošev talenat je prepoznao odmah.

”Odlučio sam da obeležimo 15 godina DJ-inga i napravim izložbu fotografija Miloša i tako propratim njegov razvojni put uz specijalne goste sa kojima je sarađivao u Beogradu. Upoznao sam ga na Entranceu na Rosama, kao mladog DJ-š koji je puštao muziku u jednom plažnom baru. Već tada sam video veliki talenat i kreativan duh koji Miloš poseduje, tako je i počela naša saradnja i njegovo predstavljanje beogradskoj publici koja ga je prihvatila sa oduševljenjem, pa je tako puštao muziku u najboljim beogradskim klubovima i na čuvenim beogradskim privatnim žurkama, kao i na otvaranjima izložbi eminentnih slikarki –  Biljane Cincarević, Izabele Matoš  i Aleksandra Crnogorac” – kaže Đorđije.

Izložba fotografija biće otvorena u Stanici na Škveru u subotu u 20 sati,  a sat kasnije kreće party na kome će ritmove da diktiraju upravo Miloš – DJ Soft85 i njegov kolega Nessuno iz Groovy Castel Nuovo ekipe, kao i specijalni gosti iz Beograda – Nikola Jovanović-Džoni, Aleksandra Duende i Marina Đorđević.

DJ Skvadra se u 1 sat seli na afterparty u Tondo, gdje im se pridružuju 2Beat, BodziE, PS i Andrija Simić. In the mix all night, ulaz besplatan – srećan nam Milošev DJ rođendan!

Stanica Škver:
20:00h :
*OTVARANJE POSTAVKE FOTOGRAFIJA “MILOSH” autor Djordjije Vuckovic/ Beograd
MUSIC:
21:00h :
*Soft 85 / Groovy Castel Nuovo
22:00h :
*Nikola Jovanovic / DZONI / Beograd
23:00h :
*Aleksandra Duende / Beograd
00:00h :
*Marina Djordjevic / Beograd b2b
*Srdjan Vuckovic Nessuno / Groovy Castel Nuovo

TONDO ART CLUB:
after pARTy:
01:00h pa do 05:00h
2Beat / Herceg Novi
bodziE / Groovy Castel Nuovo
Djordjije Vuckovic / Beograd
Srdjan Vuckovic Nessuno / Groovy Castel Nuovo
Slobodan Popovic Ps / Groovy Castel Nuovo
Aleksandra Duende / Beograd
Andrija Simic / AndRoid / Herceg Novi
Soft 85 / Groovy Castel Nuovo

,,Lubarda je čista energija. On je sa kamena i bez kamena nema Lubarde“, kazao je direktor Gradske galerije i muzeja, Đuro Beli Prijić, učestvujući na okruglom stolu ,,Čas u čast Petru Lubardi”, organizovanog povodom godišnjice smrti tog velikana jugoslovenskog slikarstva.

U dijalogu koji su u lounge baru Amerika organizovali Udruženje Likovnih Umjetnika – Herceg Novi i Fondacije Petar Lubarda, svi su se složili da je Lubarda jedan od onih koji su ostavili neizbrisiv trag u umjetnosti Crne Gore i da je njegovo trajanje ustvari produkt originalnog stvaralaštva utemeljenog na crnogorskom kamenu i kršu sa kojega je potekao, a u koji je utkao zapadni duh vremena u kojem je živio i svjetskih trendova slikarstva.

,,Bilo bi lijepo da se umjetnici za svoga života cijene, jer se tako između ostalog stvaraju velike nacije pošto nacije čine veliki pojedinci“, rekao je Stanić objašnjavajući da je Petar Lubarda nacionalno veoma značajan umjetnik čije je djelo prije svega napravilo prekid soc-realizma u crnogorskom slikarstvu.

,,On je otvorio potpuno jedno novo poglavlje jer je dao svijetu nošto novo sa ovih prostora, dao je vapaj crnogorskog gorštaka sa ovdašnjih krša i vrlo vješto je zapadno slikarstvo infiltrirao u crnogorski ambijent“, kazao je Stanić uz tvrdnju da Lubardinio djelo nije previše poznato van granica bivše Jugoslavije.

S druge strane istoričarka umjetnosti Jasmina Žitnik smatra da je Lubarda, Pikaso našeg prostora i da u prikazu ovdašnjeg krša donosi epsku notu. Na istom fonu je bio i slikar Vojislav Kilibarda, koji je konstatovo da je Petar Lubarda bio svjestan svoje originalnosti.

,,Sva sreća pa je tako, i uvijek je stvarao u skladu sa svojom originalnošću držeći se svoje legendarne rečenice – ja sam ja i stvaram svijet po svojoj volji. I sa sigurnošću se može reći da je on svjetski umjetnik, ali da je on prije svega svoj“, kazao je Kilibarda dodajući da je upravo dijalog koji i karakteriše ,,Čas u čast Lubarde“, nešto što Lubarda i zaslužije i potencira u svojim djelima.

,,Lubarda se bavio raskolom i sukobljavanjem i njegova djela uvijek imaju tamu i svjetlo i njegovo svako djelo time odiše, čak iako je samo jedna figura naslikana, tu ima više figura“, kazao je Kilibarda. Da su razgovor i dijalog upravo sinonim za Lubardino djelo konstatovala je i moderatorka skupa, Višnja Kosović koja je kazala da je Petar Lubrada zadužio umjetnost toliko da zaslušuje da se sa posebnim pietetom razgovora i o njemu i o njegovom djelu.

,,Lubardino je djelo toliko moćno i živo da njegova moć i snaga traži susret, jer kad neko jednom stane ispred Lubardinog djela nikada više ne može da zaboravi to djelo, to se urezuje u svijest“, kazala je Kosović i istakla da je umjetnost samo sibol i ništa drugo, citirajući upravo Lubardu koji je rekao da je slikarstvo samo hijeroglif kojim umjetnici pišu svoju poeziju i da slikar nije slikar ako ne oslikava svoju pjesmu.

Sa okruglog stola je takođe upozoreno da je veliki problem, ne samo vezan za Lubardina djela, pojava ogromnog broja falsifikata koji su opticaju na ovdašnjem tržištu, pa čak i renomirane galerije u svojim prodajnim postavkama imaju falsifikate.

,,Zadnjih dvadeset godina se u Segedinu štancuje Petar i zna se tačno gdje se prodaju falsifikati i niko po tom pitanju ništa ne radi i to je sramotno da kod nas u nekim galerijama stoje falsifikovane slike Lubarde“, poručio je Prijić, a poplavu falsifikata je potvrdio i Tomislav Stanić istakavši da je on nailazio na značajan broj slika koje su potpisane imenom njegoog oca, Voja Stanića, a koje nisu originali.

U sklopu časa publika je imala prilike da vidi izložbu radova učenika srednjih škola koje su učestvovale na konkursu pod nazivom ”Lubarda kao inspiracija”- “Petar Lubarda” Cetinje, “Stojan Cerović” Nikšić, “Ivan Goran Kovačić” Herceg Novi, “Mladost” Tivat, “Slobodan Škerović” Podgorica,”Petar I Petrović Njegoš” Danilovgrad. A prije početka okruglog stola učesnici su položili cvijeće ispred biste Petru Lubardi, koju je grad Herceg Novi postavio na Karači ispred istočnih vrata Starog grada.

Za Dan zaljubljenih će i ljubitelji tvrđeg zvuka imati svoj romantični kutak, jer 14. februar je ,,Rock veče za zaljubljene“ u baru Bokun na Škveru, gdje će od 22 sata nastupiti Heavy Hour. Band Heavy Hour postoji nešto više od dvije godine a u Bokun dolazi sa svježom energijom i sa dobro znanim hitovima rock, pop, blues i ex YU repertoara. Ovaj mladi hercegnovski bend čine – gitarista Zoran Kaluđerović, basista Marko Štibohar i bubnjar Marko Grle, a o opredjeljenosti muzike koju Heavy Hour izvodi govori izbor njihovih favorita – Iron Maiden (Number of The Beast), Divlje Jagode (Motori), Hladno Pivo(Dani Otvorenih Vrata), Megadeth (Rust In Peace) i Judas Preast (Pain Killer).

Odlična svirka nas očekuje večeras u Dvorani Park, gdje u okviru Dana Francuske na 49. Prazniku mimoze nastupa sjajan bend Baden Baden.

Baden – Baden niti zvuči francuski, niti zvuči engleski, a niti je prva asocijaca na muziku. Međutim, pariški bend Baden-Baden upravo sve to jeste – izuzetno melodični indie pop-rock  u kome su isprepletani elektronski zvuci sa folk gitarom, vješto iskombinovani sa uticajem anglo-saksonskih muzičara, za šta je zaslužan producent Barny Barnicott (Arctic Monkeys, Editors, Kasabian). Uz to tekstovi su im dvojezični, a muzički kritičari ih opisuju ,,nešto između Alain Souchon i Sigur Ros, ali različito od svega što smo do sada čuli“.

Ovaj trio osnovan je 2008. godine u Parizu, a njihova muzika je nastala pod, kako i sami kažu, a i može se prepoznati, jakim uticajem Radioheada i Grizlija. U 2010. godini, Baden-Baden objavljuju svoj prvi projekat, mini album ,,78“, a dvije godine kasnije i album ,,Coline“ koji ih je i pozicionirao visoko na svjetskoj indy pop-rock sceni, a prije dvije godine su izdali i posljednji album ,,Mille éclairs“.

Početak koncerta je zakazan za 20 sati, a ulaz je besplatan.

Iako već godinu dana nisu nastupali na koncertima i nisu bili na turnejama, već su posvećeni pripremanju pjesama i materijala za novi album, francuski bend Baden Baden je ipak došao u Herceg Novi i odsvirao odličan koncert. Međutim, sjajnu kombinaciju melanholičnog brit-popa, elektronske muzike i kantri gitare, presvučenih melodičnošću francuskog jezika čulo je svega stotinjak Novljana i gostiju, jer je koncert grupe Baden Baden održan u Dvorani Park bio jako slabo posjećen. Nažalost je tako jer se ne može baš često čuti uživo, ne samo u Herceg Novom nego i u Crnoj Gori uopšte, jedan ovakav svjetski muzički kvalitet, kojega kritičari opisuju kao ,,nešto između Alain Souchon i Sigur Ros“, ,,francuski Radiohead“, ,,različito od svega što smo do sada čuli“….. I zaista Baden Baden koji je u Dvorani Park nastupio kao kvintet – dvije gitare, bas, bubnjevi, klavijatura – ne ostavlja nikoga ravnodušnim zbog energije koja izbija iz tih instrumenata i specifičnog zvuka stvorenog naglim promjenama ritma, gitarskim rifovima koji izgledaju kao nedovršeni ali vrlo melodični i uopšte melodijom ispunjenom elektronskim efektima i pojačanom zanimljivim vokalnim efektima i pjevanjem, sa očiglednim velikim uticajem anglo-saksonskog pop-rocka.

,,Mi smo puno slušali i puno slušamo, američku i britansku muziku, muziku na engleskom jeziku. U početku su i tekstovi naših pjesama bili na engleskom jeziku. Međutim, malo po malo usvojili smo nekako taj ritam i uspjeli da ga prenesemo i da pjevamo na francuskom jeziku. Imajući u vidu da je to ipak naš prirodan način izražavanja i bilo je logično da to i unesemo u našu muziku i uspjeli smo da nekako to ukolopimo sa muzikom koju sviramo. Za nas je zaista nekako bio prirodan taj slijed stvari – da pređemo da pjevamo na francuskom jeziku jer u riječima ipak postoji težina i to mnogo doprinosi samom izražavanju“, kazao je za Herceg Novi Cool, neposredno poslije koncerta frontmen grupe, Erik Žavel (Eric Javelle). Upravo je Žavel ,,alfa i omega“ benda Baden Baden, jer je tvorac svih tekstova, a muziku stvaraju on i gitarista Žilien Larde(Julien Lardé)

,,Ja sam velik fan Radioheada i velikog uticaja su oni imali i na formiranje moga ukusa i na moje muzičko opredjeljenje, ali tu je i grupa Karkwa iz Qubeca koja nas je inspirisala kada smo počeli da pišemo pjesme na francuskom jeziku. Međutim, svakako muzički je Radiohead nešto što ima velikog uticaja na nas“, priča dalje Erik ističući da je jedna od nepoznanica pred nastup u Herceg Novom bilo i to kako će ljudi koji ne razumiju francuski jezik reagovati na njihovu muziku.

,,Ne znam kako ljudi doživlajvaju ovu vrstu muzike ukoliko ne razumiju jezik“, rekao je Erik, a odgovor mu je dala, iako malobrojna, publika u Dvorani Park koja je sa oduševljenjem ispratila koncert i na nogama dočekala posljednju numeru vraćajući grupu na bis.

,,Iskreno nismo ni sami znali čemu da se nadamo i kako će izgledati, ali ovakve stvari nas u životu čine bogatim. Zato što smo došli negdje, u zemlju koju ne poznajemo ali smo naišli na ljude koji imaju sluha za nas i to nas čini srećnima“, kazao je Erik.

Baden Baden je osnovan 2008. godine u Parizu. U 2010. godini objavljuju svoj prvi projekat, mini album ,,78“, dvije godine kasnije i album ,,Coline“ koji ih je i pozicionirao visoko na svjetskoj indy pop-rock sceni, a prije dvije godine su izdali i album ,,Mille éclairs“.

,,Ne znam kada ćemo uspjeti da dovršimo novi album, nadam se što prije, ali sada radimo dosta na pjesmama, jer skoro godinu dana ne idemo na koncerte i turneje i taj period smo iskoristili da radimo na materijalu i nadamo se da ćemo uskoro sve zaokružiti“, objasnio je frontmen Baden Baden benda koji je u osnovi trio ali na koncertima nastupaju u proširenom sastavu.

Udruženje RUKE i saradnici za 26. februar najavljuju III Malu feštu od naranče. Različite kreacije od i na temu narandže, delicije po starim i novim receptima, izbor najboljeg džema od narandže, dio su programa koji je planiran za ovu, sada već tradicionalnu, zimsku stađunsku feštu.

”U osnovi naših fešti je doprinos zajednice, male privrede, mnogih organizacija i pojedinaca, gdje svako može da pokaže dobru volju, entuzijazam i kreativnost, kada je riječ o gastronomiji, primjenjenoj umjetnosti i stvaralaštvu. Najsnažniji aduti koje imamo su zajedništvo i specifičan duh našeg podneblja, to su vrijednosti koje promovišu Stađunske fešte, sve iznikle baš iz Male fešte od naranče koja je prvi put održana 2015. godine u okviru Praznika mimoze”  – poručuju iz Udruženja Ruke.

U susret fešti biće organizovane radionice za pripremu narančina i rukotvorina koje za temu imaju narandžu,  u subotu 18. februara od 10 do 13 časova u Hotelu Vojvodina. Namijenjene su odraslima.

Zainteresovani za učešće na fešti  mogu se prijaviti na  Facebook stranici ili  sajtu Udruženja Ruke, do 22. februara.

U subotu, 18. februara, održaće se „Đir oko Čakotina“, još jedan program u okviru kalendara „Zimski gušti na Orjenu“, najavljuju iz Agencije za razvoj i zaštitu Orjena.

”Pridružite nam se u upoznavanju hercegnovskog zaleđa! Vodimo vas na Čakotin, vrh-vidikovac s pogledom na ulaz u Boku Kotorsku, mjesto koje je u rimskom razdoblju funkcionisalo kao utvrđenje, a čiji se ostaci i danas razaznaju” –  poziva rukovodilac Agencije Željko Starčević.

On objašnjava da je na Čakotinu još u doba Jugoslavije, kada je tu postavljan dalekovod, pronađen arheološki materijal koji pripada Antici. U dijelu koji je nad zemljom, to su bili ostaci zidina, sa sjeverne strane lokaliteta. Zanimljivo je da je kao vezivni materijal na zidinama korišćen specifični rimski malter.

”Nije previše poznato da su Rimljani koristili malter, ali jesu, i malter i cement. I jedno i drugo je njihov izum.  Na širem lokalitetu rasuta je keramika, možda i iz istog perioda. Ovo je bio refugium ili pribježište, što bi se moglo očekivati da je nekad bilo naselje, vjerovatno Trebesin, po nekom mom mišljenju, mada se možda može povezati i sa Kamenim” – kaže Starčević.

U arheološka istraživanja Čakotina nije se dublje ulazilo. Za potpunu turističku valorizaciju trebalo bi uraditi i dodatna ispitivanja i rekonstrukciju lokaliteta.

”Tako bi se dobio pravi efekat, jer je ovo izuzetno dobar vidikovac s pogledom na zaliv, ima tu istorijsku priču, blizu je selo, blizu je put, ali problem koji stoji je da je na privatnoj zemlji. Vrh je privatni, a kako nezvanično čujem, u toku je i spor čiji je. Potencijal mjesta jeste velik i, mada je sve na dugom štapu, treba ukazivati na njega” – dodaje čelni čovjek Agencije za razvoj i zaštitu Orjena, inače diplomiranii arheolog.

Polazak na Čakotin je zakazan za subotu u 9 sati, od raskrsnice ispred samoposluge Voli na Toploj II.  Koristeći prečicu kroz prirodu, učesnici će šetati preko Ustaničke ulice i starog pješačkog puta do sela Trebesin, gdje će u konobi Tripkovića biti priređeno kraće osvježenje.

Nakon odmora, pješačkim putem će produžiti ka Čakotinu (440 m), najvišoj koti na ovoj turi i glavnoj destinaciji. Uslijediće razgledanje ostataka prošlosti, fotografisanje na vrhu, zatim kratki izlazak na magistralni put do odmorišta “Kotobiljski izvor”, pa kroz sami Kotobilj do Matkovića mosta, još jedne od atrakcija na ovoj kružnoj turi. Silazeći pješačkim putem dalje ka gradu, zatvara se krug i izlazi na početno mjesto na Toploj, negdje oko 13 sati.

”Gledaćemo usput pokazati i ubrati nešto od samoniklog jestivog bilja, prisutnog i u ovim zimskim mjesecima, pa ponesite i kakvu kesicu, ili bolje platnenu vrećicu za zelen” – kaže Starčević.

Tura je pogodna za sve ljubitelje prirode, mada je poželjna makar minimalna kondicija.

Učešće punoljetnih lica je na sopstvenu, a djece na odgovornost roditelja, odnosno staratelja (koji moraju biti prisutni).

Učešće je besplatno. Poželjno je imati opremu za slučaj kiše. Tura će biti otkazana samo u slučaju izuzetno kišovitog vremena i grmljavine.

Kako obavještavaju iz Agencije, „Đir oko Čakotina“ organizuje se namjesto prvobitno planirane gradnje sniježnog skloništa na Orjenu, koja se odgađa dok se stvore povoljniji vremenski uslovi za tu aktivnost.

I ovaj događaj  je dio zajedničkog kalendara dešavanja „Zimski gušti na Orjenu“, koji Agencija organizuje uz podršku Opštine Heeceg Novi i Turističke organizacije Herceg Novi.

Antonije Pušić – alijas Rambo Amadeus, napravio je muziku za pozorišnu predstavu „Čuvari tvog poštenja“, koja je premijerno odigrana sinoć u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“ u Podgorici. Rambo se na daske koje život znače, poslije glumačkog angažmana u operi Isidore Žebeljan, vraća kao kompozitor muzike u autorskom projektu jednog od vodećih reditelja regiona, Borisa Liješevića.

Oj svijetla majska zoro – Rambo Amadeus

,,Ovo je duboko kritička predstava o društvu, društvenim odnosima i etici savremenog društva koja se jako udaljila od moralnih normi društva u kom smo nekada vaspitavani. Sa velikim osjećajem odgovornosti sam pristupio pravljenju muzike, nadam se da sam uspio da aranžmanom i zvukom koji sada dominira noćnim klubovima zapravo ilustrujem današnji, vrlo relativizovan odnos prema stihu iz himne – I čuvari tvog poštenja. Drago mi je da je predstava doživjela ovacije na premijeri, da je tako prihvaćena, da je dirnula ljude u srce, i da sam dao svoj skromni doprinos tom kulturnom događaju sezone“, kazao je Rambo za Herceg Novi Cool.

Ideju za komad „Čuvari tvog poštenja“ Liješević je pronašao u stihu crnogorske himne, a predstava se bavi savremenim društvenim okolnostima u kojima živimo i vrijednostima na kojima smo odgajani. Postavlja brojna aktuelna pitanja poput onih šta danas znači poštenje u Crnoj Gori, šta smo u stanju da žrtvujemo zarad časti i obraza, kakvi smo i gdje smo u odnosu na pretke, šta nam je donijelo vrijeme koje nas udaljava od osnovnog „koda“ naših predaka, te šta je ostalo od poštenja koje je iznjedrilo našu himnu.

Pored reditelja Liješevića i Ramba koji je uradio muziku, u autorskom timu su Gorčin Stojanović kao scenograf, zatim kostimografkinja Tijana Todorović i dramaturškinja Stela Mišković, a igraju:Dubravka Drakić, Božidar Zuber, Emir Ćatović, Branka Femić, Željko Radunović, Katarina Krek, Ivona Čović-Jaćimović, Sanja Popović, Pavle Ilić, Branko Ilić i Simo Trebješanin.

Prva repriza prdstave zakazana je za 19. februar, u 20 sati, takođe u Velikoj sali KIC-a „Budo Tomović“.

Milf Hunters, bend dobro poznat hercegnovskoj publici, imaće svirku večeras u 10 sati u gastro pabu Kultura.

Članovi ove grupe, osnovane 2013. godine, su  Nazmi Hadžibrahimi (električna gitara), Luka Đakonović (vokal), Adriatik Tiki Lazorja (bass gitara i vocal), Dragoljub Purlija (bubnjevi)

Ovaj ulcinjski bend odlično se snalazi u klupskim uslovima, a repertoar mu se kreće u koordinatama The Black Keys – The Beatles – The Doors – Arctic Monkeys.

Sutra,  24. februara u Kulturi nastupa Ansambl Toć, a dan kasnije DJ BodziE.

Mala fešta od naranče zakazana je za nedelju, 26. februar od 10 do 13 sati u Gradskoj kafani. Čak 40 izlagača će, po tradiciji koja traje već treću godinu, gostima ponuditi delicije i suvenire od narandže, ali ovo izdanje fešte biće obogaćeno novim projektima, partnerima i gostima.

”Promovišemo Tortu od naranče  kao budući novski suvenir. Na osnovu recepta iz knjige Gulozece iz bokeškog kuvara  Marine Stanišić ovaj mini projekat Male fešte predstavlja saradnju nevladinih organizacija Ruke i Bokeška gulozeca i Pekare – poslastičarnice “Tajna” koja će pripremiti suvenirske torte. Suvenirska torta od naranče će biti ponuđena zajedno sa knjigama Gulozece iz bokeškog kuvara koje je autorka ustupila za humanitarne kampanje koje se sprovode u korist djece. Prihod od prodaje knjiga i suvenirskih torti biće usmjeren za dalje liječenje Martina Stepanovića” – kažu organizatori, NVO Ruke.
Humanitarnu akciju sprovodi Zorica Drakulić Vidaković i hercegnovska organizacija Društvo dobrovoljnih davalaca krvi.

”U toku je priprema donatorskog stola sa narančama. Imamo 15 torti koje se mogu otkupiti u cjelosti na licu mjesta ili uplatom preko računa – za firme. Poziv da se priključe donatorskoj akciji, od koje će sredstva biti usmjerena ka štićenicima Dnevnog centra za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju je poslat na adrese nekih javnih preduzeća i privatna, takođe. Ako ste u mogućnosti doprinestite ovom događaju na Maloj fešti od naranče” – pozivaju iz NVO Ruke.

Mala fešta će imati svoj ZAPIS – emisiju na RTCG – autora i voditelja Miomira Maroša, koja će se snimati direktno – zbog čega organizatori obavještavaju izlagače da je potrebno da se pripreme na lokaciji već u 9 časova.

Ministarstvo poljoprivrede ruralnog razvoja nakon fešte će održati kratku radionicu za prerađivače sa našeg podučja povodom Javnog poziva za preradu na porodičnim gazdinstvima. Predstavnici Ministarstva, Merisa Čekić I Enis Đokaj, poseban akcenat daće podizanju kvaliteta proizvoda, povezivanje i grupisanje prerađivača i  valorizaciju proizvoda na turističkom tržištu.

Za izbor džema od naranče prijavljeno je više od 10 uzoraka koje će testirati stručni žiri (tehnolozi)

Školica sporta JUMP (Skok) organizovaće niz takmičarskih igara za najmlađe u periodu od 11 do 12 časova.
U programu fešte će učestvovati Mažoret klub Lily, djeca iz vrtića Igalo, Hercegnovsko Pozorište, umjetnici…

Petar Kraljević i Duje, akustični tandem iz ekipe Herceg Snovi, imaće koncert sutra i u nedelju od 11 sati u kafeu Bluefin na Škveru.

Njih dvojica su stari saradnici, a sada u okviru dueta promovišu nov mediteranski gitarski zvuk, kao i ex yu hitove.
Iz njihove saradnje proistekla je i Petrova nova pjesma, Primorska, promovisana u decembru na re:hubu u motelu Dubrava.

”Do Pjesme vjerovatno ne bi ni došlo, no Duje iz Castel Nuovo ansambla je rekao otprilike ‘Petre, majku mu, daj nešto novo mediteransko, da klapa pjeva, a da bude po uzoru na već provjerene, uspješne stvari…’
Dio zahtjeva sam ispunio, ali ovo ‘po uzoru na već provjerene’ sam izbjegao, uključio diktafon i trasirao potpuno autentičnu stvar. Potom sam, po ko zna koji put, zaključio da bi češće trebalo da aktiviram diktafon, papir, olovku, notepad… jer gotovo svakodnevno štošta prođe kroz glavu” – kaže Petar.

Najbolji crnogorski jedriličar, Hercegnovljanin Milivoj Dukić osvojio je treće mjesto u olimijskoj klasi laser standard na ,,Mornarovoj regati“ koja je održana u Splitu ovoga vikenda. Ispred Milivoja su bili Splićani, dvojica iz top klase svjetskog jedrenja, osvajač olimpijske medalje Tonći Stipanović i peti na Svjetskom kupu u Majamiju ove godine, Filip Jurišić.

,,Vodili smo veliku borbu i mogu reći da sam zadovoljan svojim napretkom, ali isto tako ima još puno prostora za napredak“, kazao je za Herceg Novi Cool Milivoj.

On se i dalje nalazi u Splitu, gdje mu je praktično i baza za pripreme, jer je taj hrvatski grad poznat po odličnom načinu rada u jedrenju, ali i kao središte najboljih svjetskih olimpijskih jedriličara sa kojima naš olimpijac i trenira.

,,Ova regata je bila početak priprema koji me očekuje za naredni dio sezone. Ovdje treniram sada pod vođstvom mog dobrog prijatelja, nekadašnjeg šampiona Milana Vujasinovića“, objašnjava za naš sajt Milivoj.

Naš najbolji jedriličar, koji je učestvovao na dvije Olimpijade za redom, u Splitu će boraviti do 5. marta, kada sa svojim trening partenrima prelazi u Palma de Majorku gdje će nastaviti sa pripremama do 20. marta.

,,U Majorci nas od 24. marta do 2. aprila očekuje ’Trofej princeze Sofije’ koji je takođe jedna značajna regata i koji će odlično doći kao još jedna provjera pred Svjetski kup koji se održava krajem aprila u Hyeresu u Francuskoj“, kaže Milivoj. Poslije nastupa na regati u Majorci, hercegnovski olimpijac će se ponovo vratiti u svoju bazu u Splitu, gdje se polovinom aprila održava Olimpic week.

Glavno takmičenje ove godine je Svjetsko prvenstvo koje će se sredinom septembra održati u Splitu, gdje Milivoj i provodi najviše vremena u treninzima, pa bi se na tom takmičenju praktično mogao osjećati kao domaćin.

,,Očekujem da ću se dobro spremiti ako sve bude išlo po planu. Mislim, ove godine je raspored takmičenja prilično gust i duga je sezona, tako da će trebati ravnomjerno rasporediti energiju tokom godine. Poslije Svjetskog u Splitu, u oktobru me očekuje i Evropsko prvenstvo u Barseloni, a na tim takmičenjima, s obzirom na evidentan napredak koji sam postigao u svom jedrenju i radu, očekujem borbu sa najboljima”, kaže Milivoj i dodaje da je sada odnos Crnogorskog Olimpijskog Komiteta zadovoljavajući i nada se da će se tako i nastaviti s obzirom na dobre rezulate koje ostvaruje. Milivoj je dodao i da očekuje dobru saradnju i sa gradom i nastavak podrške gradskih institucija u budućem radu i takmičenjima, na kojima najbolji crnogorski jedrilličar uvijek posebno ističe da je iz Herceg Novog.

Hercegnovski glumac Miloš Pejović poslije značajnog broja i zvaničnih priznanja, ali i priznanja publike koja je apluzima ispraćivala njegove nastupe na pozorišnim scenama, a sada sa neskrivenim simpatijama prati njegovo tumačenje Nika u seriji “Božićni ustanak”, za Herceg Novi Cool kaže da imponuju priznjanja, jer su potvrda da je na pravom putu i da to što radi ima smisla. Dok popularnost koja neizostavno ide uz glumu, Miloš gleda kao nuspojavu.

,,Što se popularnosti tiče to je meni kao neka nuspojava ovog posla, ali shvatam je kao dio odgovornosti i dio posla. Dobra je ako može pomoći da se nađe još posla. Ovako sama po sebi, makar meni, ne znači ništa“, kaže Miloš.

Uloga u seriji ,,Božićni ustanak“  koja se svake nedjelje emituje na prvom programu Televizije Crne Gore, za Miloša je prva velika uloga te vrste, i kaže različita od svega što je do sada radio.

,,Razlikuje se najviše u tome što mi je ovo bilo prvo snimanje i prva velika uloga smještena u epohu. Dakle trebalo je malo drugačije pristupiti i razumjeti to vrijeme i te ljude. Njihove motive, način razmišljanja i slično. I ja iskreno navijam za ovu seriju i srećan sam kad su scene dobre, kad vidim svoje kolege kako dobro rade. Gledam sa iščekivanjem svaku epizodu, i najviše sebi sudim“, objašnjava Pejović za naš sajt.

On ističe da je serija vrlo značajna, jer je time, kako je rekao, crnogorska produkcija pokazala da može da snimi seriju koja je smještena u neko prošlo vrijeme i epohu, ali i da može da se nosi sa produkcijama u regionu.

,,Pored toga meni, a mislim i mnogim mladim glumcima u Crnoj Gori je pomogla da naprave dobre, kvalitetne i zapažene uloge. Pored toga, njen značaj je i u tome da se bavi jednom temom koja nije otvarana u javnosti mnogo, o njoj se uglavnom pričalo iza zatvorenih vrata i u uskim krugovima“, kaže Pejović.

Lik kojeg Miloš Pejović glumi je porodičan čovjek, neko ko familiju stavlja ispred svega ostalog. Iako mlad, Niko je čovjek “starog kova”, drži do tradicionalnih vrijednosti, pa tumačiti lik osobe koja je prije jednog vijeka bila star-mlada, za mladog glumca i nije baš jednostavno.

,,Spremao sam se tako što sam pokušao da ga razumijem, da shvatim njegovu situaciju i motive, to je ono što se radi za sve likove generalno, ali ono što razlikuje ovog lika je da ne možemo da mu pristupimo iz današnje pespektive i današnje pameti. Inače, uglavnom prilazim svakom projektu sa istom ozbiljnošču, ali zavisno od projekta, neki detalji se mijenjaju“, kaže Pejović.

A na pitanje da li može da nam otkrije nešto sa snimanja nove epizode ili eventualno da nogovijesti nešto što gledaoci mogu očekivati u nastavku serije, Miloš kaže:

,,E da najnovije na snimanjima je da Lazar Martinović, koji glumi moga sina u seriji, sada barata pojmovima sa seta, pa stalno ispituje – Čiji je sad krupni? a na rediteljevo – Stop odmah odgovara Kupljeno“, kaže Pejović.

Piše: Mladen Medigović

Nedovoljno obrazovan da bude Kapetan i nedovoljno stručan da bude Kapo, Skiper je ustvari mornar koji je evoluirao modernizacijom svega pa i plovila! U većini slučajeva, nažalost, prinuđen da pored svojih navigacionih vještina mora da prikaže snalažljivost kao kuvar, sobarica, bebisiter, konobar ili higijeničar – to je ukrato posao kojim se bavim, a koji se moderno zove – skiper.

Kada sam počinjao da radim mislio sam da su brodovi različiti; kasnije sam shvatio da su brodovi ustvari svi isti, a da se ljudi na njima razlikuju.

Ako kao dijete kreneš sa jedrenjem, pa poslije zaređaš na prevoz putnika za Žanjice, pa onda kočarenje, sasvim je prirodno da, kada se pojavi ova vrsta posla, ti i posegneš za njim.

Skiperski posao je mnogo atraktivniji i od Žanjica i od kočarenja, jedino nije atraktivniji od kružnih tura po hercegnovskom zalivu, jer u tim turama vidiš kuću Milene Dravić i tunel za podmornice!

Obaveza ima dosta, velika je odgovornost i stalni pritisak jer šta god da ne valja na brodu ljudi misle da smo mi skiperi krivi. Često misle i da smo kišu prizvali kako taj dan ne bi plovili, a plaćeni smo da plovimo, to se ne smije zaboraviti!

Na poslu si 24 sata, tu radis, spavaš, jedeš, stariš. Sunce počinješ da mrziš, raduješ se zalasku pa misle da si romantičan, a ustvari želiš da otvoriš širom oči nakon 12 sati škiljenja. Neko će misliti kako sam krenuo da kukam, ne kukam, ali nije ni kako većina kaže – „jao, blago tebi, svaki dan si na drugoj plaži“.

Svako od nas prirodno voli more i plovidbu, ima nas koji se i ne ponašamo tako naravno, ima nas koji pljujemo kroz prozor ali na sreću sve ih je manje.

Nego, da se vratimo na dio posla koji treba da odradimo tokom i nakon sezone.

Sezonu započinjemo mnogo prije nego zaplovimo, kako su brodovi dio prestiža moraju tako i da izgledaju, znači već na proljeće ili u ovo doba kreće šminkanje. Brodovi se poliraju da sjaje kao novi. Prethodno su tokom zime urađeni neki grublji radovi ako je bilo potrebe za tim, otklonjeni mehanički kvarovi, zakrpljene rupe ako smo udarili đe, zamjenjeni dotrajali dijelovi i tome slično. Polira se plastika, poliraju se ograde, sređuje se tikovina. Sve da izgleda kao fabrički! Kada gazda dođe da mu nije žao što te ,,plaćao cijele zime za džabe“ kako oni obično kažu!

Kasnije kreće plovidba, ono sto svi volimo, neki vole brzo, a neki polako.

Neko stvarno voli polako, a ima ih koji vole polako, jer je tada potrošnja minimalna, što treba da se ispoštuje u svakom slučaju. Moje mišljenje je da polovina vlasnika brodova još uvijek nije zavoljela plovidbu. Plovidbom se i naše obaveze mjenjaju naravno. Tada je najvažnije da vodimo računa o resursima, gorivu, vodi, hrani, piću itd. Ne manje važna je i vremenska prognoza, možemo reći da se po njoj i planira ruta plovidbe. Najvažnije da svi budu sigurni i da nevrijeme ne dožive onako kako smo mi to doživljavali kada smo plovili na kočama i sličnim plovilima.

Nevrijeme je najbolje za sve provesti u luci, obilazak kulturnih znamenitosti kraja u kojem se nalazite je jedna od opcija. Brod treba svaki dan oprati, skloniti so, srediti za sutra. A sutra to sve uraditi za prekosutra.

Kada krene plovidba i obilzak ostrva koja smo već sva obišli više puta, sve je super i svi smo puni elana jer je prošla duga i dosadna zima. Dani su pretežno isti, budimo se ujutro prvi da bi s mirom popili kafu, nakon toga kreću obaveze. Krećemo sa ispunjavanjem prethone večeri isplanirane rute. Rekli bi svaki dan isto, a i jeste tako, samo neko drugo ostrvo pa nekad i neko drugo more, drugi običaji, drugi jezik pa i vremenska zona. I tako u zavisnosti sa kim ploviš neko do septembra, a neko sve do kraja novembra.

U društvu u kojem sam ja proveo većinu mog skiperskog staža bilo je jako lako raditi, jer ljudi koje sam imao na brodu su bili savršeni. Mi smo najčešče plovili u društvu tri broda, naravno na jednom od ta tri broda bio je zasigurno najstariji aktivni skiper na Jadranu – Ivica Košanski, vjerovatno svi Novljani znaju za njega, ali malo njih zna da je to ime i prezime legendarnog Bundesa. Još uvijek je aktivan u svojoj 70. godini života, radi kao skiper i vrlo je uvažen u ovom poslu. Na trećem brodu je bio Bole koji se spasio i vratio prevozu putnika. Bundes i dan danas zna da nas iznenadi sa kernjom koju sam ulovi i poslije je spremi bolje nego bilo koji restoran na Jadranu. Sa njim nikada nije dosadno, zna puno, ali ne voli da gubi na kartama. Igramo obično brod protiv broda, ne ide mu loše ali nam ipak duguju jedno 5-6 boca vina.

Jednom prilikom dok smo bili u Grčkoj, Bundes danima nije mogao da ulovi ništa roneći na dah, bili smo na lošem terenu za to, pjesak i plitka voda. Ja ujutro odem u grad na pjacu i kupim logrinju od 2,5 kilograma. Sakrijem je u frižider i kada se stvori prilika spustim je ispod broda na najlon. Preskočim kod Bundesa i tražim mu da mi da pušku da odem uloviti nešto, jer mi se jede riba. Naravno on počne da se smije, jer zna da su moje vještine sa podvodnom puškom stvarno za smijeh, ali ipak pristane da mi da. Odem ja na desetak minuta i vratim se sa logrinjom od 2,5 kila. Bundes u šoku, ne vjeruje šta vidi. Pita kako kad on za 40 godina ronjenja nije uspio ni da je vidi, naravno ja mu objasnim da je potrebna tehnika i krene tu zezanje, neću da mu kažem kako sam je ulovio pa se on ljuti i sve tako. Naravno niko srećniji od njega što će spremat logrinju. Kasnije sam mu otkrio kako sam došao do nje. Nije mu bilo pravo ispočetka, ali se na kraju i on smijao uz konstataciju „znao sam da ti krelac ne možeš ni labru da ubiješ“.

Kako sam već rekao skiperima, u zavisnosti čiji brod dužim, sezona se različito završava. Nekome čim okraća dan, a neko i u novembru plovi. Ja mislim da su Rusi donijeli najveću novinu u plovidbi. Oni obično kupe najkičerastiji brod i već imaju dozvolu za brod što znači – to je to – On je položio i njemu skiper treba malo eto da pomogne i ako slučajno on nekoga zgazi ili nešto slomije da neko ipak bude kriv. Naravno ima nas koji i na to pristajemo, treba se živjet od nečega. Kada prođe ta čudesna plovidba, brod i skiper idu u zimovnik, znači nema spavanja po lošem vremenu iako ste u najluksuznijoj marini u Mediteranu. I tako sve u krug.

Moje najljepše iskustvo u posljednje vrijeme je prošlogodišnja plovidba jedrilicom od Herceg Novog do Rijeke i nazad. Na jedrilici od 15 metara obrela se ekipa vaterpolo veterana „Beograd“ čiji sam član, išli smo na Evropsko vaterpolo prvenstvo za veterane. Bilo nas je sedmorica na brodu, izvrsni plivači, odlični poznavaoci vode, ali na moju žalost bazenske. Može se reći da sam sam plovio sa pokretnim teretom jedan veći dio puta dok nisu počeli da kontaju šta je šta. Poslije je to bila ekstra ekipa koje je dizala jedra i u neverinima poviše Kornata. Put do tamo i nazad je trajao 7 dana, a sa takmičenjem sve skupa 15 dana.

Na kraju da zaključimo da je lijepo i da je za svaku preporuku ljudima koji se bave morem da unaprijede svoje znanje i da krenu da se bavi ovim lijepim poslom. Sada je to i dosta uznapredovalo, brodovi su veći, zaduženja su veća, ali je i atraktivnije. Samo moram da napomenem da se skiper ne postaje u Lučkoj kapetaniji Kotor niti u bilo kojoj drugoj. Ima posla za sve nas koji volimo da radimo, nemojte da vas vlasnici broda uslovljavaju i da vam pričaju priče, i na pitanje „misliš li da si ti jedini skiper“ slobodno ih pitajte da li oni misle da je njihov brod jedini.